ESG je tema koja postaje sve važnija za tokove kapitala. Kako bismo objasnili performanse dionica s ESG ocjenama, tim analitičara Bloomberg Adrije usporedio je prinose MSCI Europe Indexa i MSCI Europe ESG Leaders Indexa.
Što se tiče razlika u strukturi indeksa, MSCI Europe ESG Leaders Index sadrži dionice kompanija s visokim ESG rezultatima, dok je MSCI Europe Index standardni sveobuhvatni indeks postavljen bez obzira na ESG ocjene kompanija.
U 2022. MSCI Europe ESG Leaders indeks pao je za 20 posto, dok je sveobuhvatni MSCI Europe ostvario povrat od -17 posto. Ključni razlog za takav razvoj leži u samoj strukturi navedenih indeksa, gdje ESG indeksi obično sadržavaju relativno više tehnološke dionice i manje energetskih kompanija.
Dionice tehnoloških tvrtki bile su pod pritiskom posljednjih mjeseci zbog pogoršanih srednjoročnih i dugoročnih izgleda zarada, dok su energetske tvrtke objavile snažne poslovne rezultate u 2022. uglavnom na račun skupljih vrsta robe. Međutim, promatrajući dulje vremenske serije, ESG indeksi su bili bolji od širih referentnih vrijednosti – MSCI Europe ESG Leaders Index ostvario je povrat od 43 posto od kraja 2009. godine, dok je u istom razdoblju MSCI Europe Index porastao za 31 posto, odnosno, 12 postotnih bodova manje od ESG indeksa.
"Ovi su rezultati uvelike u skladu s osnovama trenutne faze razvoja ESG-a – ulaganje u teme ESG-a više je dugoročna strategija", navode analitičari.
Implementacija i korištenje pogodnosti ESG-a za sudionike na tržištu kapitala je u prilično ranoj fazi u Adria regiji.
Kod održivih obveznica su samo četiri slučaja u cijeloj regiji, a prednjači Slovenija koja je do sada prodala dvije 10-godišnje održive obveznice u ukupnoj vrijednosti od 2,5 milijardi eura.
"Mislimo da je najbolji primjer prednosti ESG-a druga obveznica, vrijedna 1,25 milijardi eura, koja je izdana početkom siječnja ove godine", rekli su analitičari. "Potražnja ulagača za navedenim izdanjem obveznica najbolji je pokazatelj prednosti ESG-a, pri čemu obveznica privlači potražnju ulagača od 10 milijardi eura ili otprilike osam puta više od konačne veličine izdanja."
Uspješnom emisijom obveznica smatra se kada potražnja investitora premašuje konačnu veličinu emisije od dva do četiri puta. Činjenica da je dostavljena ponuda investitora bila toliko veća od konačnog izdanja je element koji sugerira da ESG teme privlače tokove kapitala i stavljaju dužnika u bolju pregovaračku poziciju.
"Što se tiče ESG profila tvrtki koje kotiraju na burzi, zaključak je prilično kratak - ESG izvješćivanje je u ranoj fazi implementacije u Adria regiji", istakli su. Gledajući Bloombergove ESG rejtinge, koji su sastavljeni od više standardnih i nestandardnih ESG elemenata povezanih u javnim objavama kompanija, dionice uključene u blue chip indekse Adria regije pokazuju mješovitu sliku, pri čemu većina kompanija izvješćuje o ESG elementima iz Slovenije i Hrvatske, dok ostatak regije zaostaje.
U pogledu financijskog izvješćivanja i posljedično potpunosti ESG rejtinga, za kompanije u zemljama EU analitičari očekuju značajno poboljšanje sa zahtjevom za izvješćivanjem CSRD-a za dionička društva za financijsku godinu 2024. (prva izvješća bit će objavljena 2025.), gdje će standardizirane ESG objave ulagačima omogućiti pristup informacijama koje su im potrebne za procjenu rizika ulaganja. "Ostatak Adria regije, zemlje koje nisu članice EU, neće doživjeti isti regulatorni pritisak osim ako se tvrtke ne konsolidiraju u zemlje sa sjedištem u EU. Međutim, očekujemo da će se postupno poboljšati ESG izvješćivanje, kao i da će tokovi kapitala i cijene potaknuti tvrtke na prilagodbu."
U 2023. analitičari BBA ne očekuju velike negativne pritiske na imovinu ESG-a kao što se vidi u većem dijelu 2022., no također ne vide potencijal za ponovno značajno ubrzanje izdavanja novog duga ESG-a niti materijalno povećanje vrijednosti ESG dioničkih indeksa. Izgledi su pozitivniji gledajući u srednjoročnu i dugoročnu perspektivu.
Prvo, EU razmatra ambiciozan plan za postizanje od 40 do 45 posto potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2030. "To će potaknuti značajna ulaganja u infrastrukturu obnovljivih izvora energije u predstojećim godinama i očekujemo da će se ulagači usredotočiti na značajnu financijsku potporu", dodali su.
Drugo, regulatorni okvir izvješćivanja također će podržati tokove kapitala prema vodećim ESG tvrtkama. Počevši od izvješća za fiskalnu godinu 2024., uredba EU o izvješćivanju CSRD povećat će broj i kvalitetu izvješća tvrtki. Sveukupno kretanje kapitala također će biti podržano Uredbom o SFDR-u – koja zahtijeva od upravitelja imovinom da klasificiraju i objave karakteristike i razinu održivosti fondova pod njihovim upravljanjem.
"Idući slučaj koji vidimo kao važan za ukupne financijske tokove je strateško funkcioniranje bankovnih sustava pod rastućim regulatornim potrebama", istakli su analitičari. Regulatorna tijela EU povećavaju zahtjeve povezane s ESG-om za upravljanje vlastitim kapitalom banaka.
Postoje dva specifična elementa koja banke trebaju imati na umu. Jedna od banaka zahtijeva da unutar vlastite organizacijske i operativne strukture rade na održivosti, kao što je osigurati veliku rodnu raznolikost, povećati energetsku učinkovitost itd. Drugi element odnosi se na poslovnu izloženost banaka, gdje je financiranje tvrtki koje zaostaju za ESG standardima demotivirano regulatorima regulativom koja traži od banaka da izdvoje više vlastitog kapitala za izloženosti prema ESG zaostalim tvrtkama koje ne paze na održivost nego za tvrtke s dobrim ESG rejtinzima.
"To znači da je potencijal profitabilnosti banaka smanjen ako daju sredstva tvrtkama koje ne pridonose (dovoljno) općoj održivosti", zaključuju analitičari. "Zaključak je da u budućnosti vidimo da će više financiranja, ili barem financiranje po relativno boljoj cijeni, biti usmjereno prema tvrtkama s dobrim profilom održivosti."
.webp){kind=icon}
