Analitičari Bloomberg Adrije vjeruju da će neto zarade u regionu većinski bilježiti blagi pozitivan rast u narednom periodu kao rezultat specifičnih okolnosti na tržištu rada koje je i dalje pod uticajem pandemije.
U prvih devet mjeseci ove godine jedino su Srbija i Bosna i Hercegovina zabilježile realni rast zarada uprkos opštem inflatornom okruženju, ali prosječne neto i brute plate su ubjedljivo najveće u Sloveniji i Hrvatskoj. Sve države regiona osim Slovenije, gdje su i nominalne i bruto plate najviše, imale su visok nominalni godišnji rast zarada, a Srbija je bila rekorder s rastom od 13,8 odsto (podaci za Srbiju odnose se na prvih osam mjeseci u godini).
Prosječno, nominalne zarade u regionu porasle su devet odsto od početka 2022, za šta su najviše zaslužni ekonomski rast, mala ponuda radne snage i povećanje minimalne zarade i plata u javnom sektoru.
Prosječna nominalna zarada u Srbiji je u prvih osam mjeseci bila 623 evra, što je stavlja u samu sredinu u regionu. Slovenija je od januara do septembra imala najveću prosječnu nominalnu zaradu od 1.289 evra, dok je najmanju imala Sjeverna Makedonija s 508 evra.
Od početka godine realne zarade porasle su tri odsto u Srbiji i 0,2 odsto u Bosni i Hercegovini. S druge strane, realne plate su se od januara do septembra smanjile za 5,4 odsto u Sloveniji, 2,5 odsto u Hrvatskoj i 2,2 odsto u Sjevernoj Makedoniji, navodi se u najnovijoj analizi analitičara Bloomberg Adrije.
Bloomberg Mercury
U Srbiji su rastu realnih zarada najviše doprinijeli pozitivno ekonomsko okruženje, povećanje minimalca i velika tražnja za radnom snagom. S povećanjem inflatornih pritisaka u septembru, analitičari očekuju da će se kretanja u realnim zaradama približiti trendu u drugim državama regiona. Pritom, velikom rastu plata najviše je doprinio rast u privatnom sektoru, gdje su zarade uvećane za 16,9 odsto nominalno, što se poredi sa 7,7 odsto nominalnog rasta u javnom sektoru. Najveći rast zarada primijećen je u sektoru informacionih tehnologija, čak 34,6 odsto.
Na zarade u Hrvatskoj najviše je uticala sve veća pregovaračka moć zaposlenih zbog niske stope nezaposlenosti, a tražnja za novim radnicima bila je najveća u turizmu, maloprodaji i građevinarstvu. Međutim, ni to ni povećanje minimalne zarade nije pomoglo te su zbog inflacije realne plate opale za 2,5 odsto na godišnjem nivou u Hrvatskoj.
Slovenija je zabilježila najveći pad realnih zarada, najviše zbog toga što su plate u javnom sektoru umanjene za 3,6 odsto pošto se u podacima osjetila razlika u odnosu na 2021. godinu, kada su mnogi zaposleni u javnom sektoru upravo zbog pandemije imali više osnove. U privatnom sektoru su porasle 6,6 odsto, kao posljedica zategnutog tržišta rada i povećanja minimalne zarade.
U Bosni i Hercegovini je neto zarada porasla 11,7 odsto zbog niske stope nezaposlenosti, povećanja plata zaposlenih u javnoj upravi i zdravstvu u Republici Srpskoj. Međutim, analitičari napominju da je niska stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini zabilježena po metodologiji Svjetske organizacije rada, a da je ona visoka po administrativnim podacima, što ukazuje na široko rasprostranjenu sivu ekonomiju, te se i to mora uzeti u obzir. Najveća povećanja zarada u Bosni i Hercegovini zabilježena su u administraciji (nominalni rast od 28,3 odsto), nekretninama i ugostiteljstvu (oba 22 odsto).
Bloomberg Mercury
Sjeverna Makedonija, koja ima najnižu nominalnu prosječnu zaradu u regionu, imala je rast nominalnih zarada od 9,9 odsto na godišnjem nivou u prvih devet mjeseci. Tome je najviše doprinijelo ugostiteljstvo, gdje su plate porasle za 18,4 odsto. Viša minimalna zarada i veća tražnja od ponude za zaposlenima su i u Sjevernoj Makedoniji uticali na nominalni rast, ali realno gledano, inflacija ga je pojela te su realne zarade opale 2,2 odsto na godišnjem nivou.
Očekivanja analitičara za tržište rada
Prethodno zabilježeni rast bruto domaćih proizvoda država regiona i dalje utiče na rast zarada, navodi tim analitičara Bloomberg Adrije. Oni dodaju da očekuju pretežno pozitivan trend u zaradama upravo zbog težnje država da u trenutnom inflatornom okruženju povećavaju minimalne zarade.
U 2023. godini analitičari vjeruju da će doći do rasta nominalnih zarada uprkos očekivanoj ekonomskoj stagnaciji, makar u većem dijelu godine.
Bloomberg Mercury
Jedan od glavnih razloga za ova očekivanja je činjenica da se tržište rada još uvijek nije u potpunosti oporavilo od pandemije virusa covid-19. Osim toga, Adria region je svjedok negativnih demografskih trendova zbog visoke stope emigracije, što onima koji ostaju daje veću pregovaračku moć. Pritom, dodaju analitičari, poslodavci se odlučuju za rigidnije brojeve zaposlenih, što im otežava posao kada neko ode, a postojećim zaposlenima daje moć u pregovorima o uslovima.
.webp){kind=icon}
