.webp){kind=icon}
U periodu juni-septembar ukupan broj dolazaka turista i noćenja u Adria regionu pokazuje snažan međugodišnji rast, međutim i dalje je broj dolazaka turista za pet posto niži u odnosu na rekordnu 2019. godinu, navodi se u analizi analitičkog tima Bloomberg Adrije. S druge strane broj noćenja je veći za 1,2 posto. U poređenju s prošlom godinom, rast broja dolazaka turista kreće se od 20,9 posto u Sloveniji do 40,3 posto u Bosni i Hercegovini. Broj noćenja turista rastao je od 15,8 posto u Sloveniji do 30,9 posto u Srbiji.
"Ukidanje epidemioloških mjera, ekonomski rast, snažno tržište rada i rast plata pozitivno su se odrazili na turističku aktivnost u Adria regionu, koji je zabilježio oko 20 miliona dolazaka i 107 miliona noćenja u ljetnoj sezoni", navode analitičari našeg medija.
Ističu da je inflatorno okruženje poguralo prihode od turizma u regionu, koji su u prvoj polovini ove godine zabilježili rast od 91 posto u poređenju s istim periodom prošle godine nadmašivši tako finansijski rezultat iz 2019.
Podaci o platnom bilansu centralnih banaka svake od zemalja i prihodi od turizma pokazuju da su rezultati iz 2019. nadmašeni, osim u Sloveniji, gdje je zabilježen pad od devet posto, i u BiH, gdje su prihodi manji za osam posto. Prihodi od stranih turista u prvoj polovini ove godine u poređenju s istim razdobljem 2019. bili su viši za 13 posto u Hrvatskoj, za 24 posto u Sjevernoj Makedoniji i 66 posto u Srbiji.
Hrvatska je regionalni lider u sektoru turizma, u ljetnoj sezoni bilježi rast broja dolazaka turista za 70 posto i noćenja za 84 posto, te je generirala više prihoda nego sve ostale zemlje zajedno - 3,2 milijarde eura, naspram 2,6 milijardi eura u ostatku regiona.
Analitičari našeg medija očekuju rast prihoda od turizma u zemljama Adria regiona, potaknutih inflacijom i zdravom potražnjom.
Analitičari Bloomberg Adrije predviđaju da će prihodi od turizma u Hrvatskoj u ovoj godini dosegnuti 13 milijardi eura naspram 10,5 milijardi eura u 2019. godini, dok za Sloveniju predviđaju prihode od tri milijarde eura, naspram 2,8 milijardi eura u 2019. Prihodi od turizma u Srbiji trebali bi dosegnuti oko dvije milijarde naspram 1,4 milijarde eura u 2019, dok će u BiH ostati na nivou iz 2019. - oko milijardu eura. Za Sjevernu Makedoniju očekuju se prihodi od 0,5 milijardi eura, što je blagi rast u odnosu na 2019, kada su iznosili 0,4 milijarde eura.
Kada je riječ o broju noćenja po dolasku, u Hrvatskoj je taj broj iznosio 6,3 noći, dok je u BiH i Sloveniji znatno niži, 2,3 odnosno 2,7 noći, što ukazuje na bolje finansijske i razvojne izglede za regionalnog lidera, jer što duže turisti borave na određenoj destinaciji, više će trošiti u poređenju s kratkim boravkom.
"Zapravo, globalni trend se pomiče prema potonjem. Promjene preferencija turista u posljednjim decenijama rezultirale su tim da turisti sada biraju kraće zadržavanje na određenim destinacijama, umjesto boravka od sedmicu ili dvije na jednoj destinaciji, kao što je ranije bio slučaj", ističu analitičari.
Iako Hrvatska uspijeva ostvariti puno veće prihode od ostatka regiona, zaostaje prema iznosu po pojedinom stranom posjetitelju. Zapravo, zbog svoje neslužbene strategije masovnog turizma, u tome zaostaje za regionalnim liderima, poput Bosne i Hercegovine i Srbije, koje su uspjele ostvariti veću dodanu vrijednost po stranom posjetitelju, posmatrajući omjer prihoda i broja stranih turista.
Također, najveći je rast zarada po stranom posjetitelju zabilježen u Sjevernoj Makedoniji od 98 posto u odnosu na 2019. godinu, dok su Hrvatska i Slovenija zabilježile rast od 43 posto odnosno 31 posto, što sugerira da, iako je broj posjetitelja manji u ostatku regije, sve zemlje to mogu nadoknaditi nudeći bolji kvalitet usluge i tako zaraditi više po posjetitelju nego u slučaju Hrvatske.
Preferencije turista su se promijenile i u pogledu smještaja koji biraju u odnosu na 2019. Tako je u Hrvatskoj zabilježen rast udjela noćenja u kampovima i privatnom smještaju kako zbog toga što turisti više traže privatnost tako i zbog toga što takve vrste smještaja doživljavaju kao sigurniju alternativu velikim hotelima s obzirom na nedavnu pandemiju. Uz to treba dodati da su ovakve vrste smještaja općenito jeftinije, a mnogi kampovi u npr. istarskom dijelu jadranske obale nude kvalitetniji boravak od nekih hotela na drugim lokacijama.
U Sjevernoj Makedoniji nezvanični podaci pokazuju snažan pad broja noćenja u hotelima u poređenju s 2019.
"Zemlja se još uvijek bori da dosegne nivoe iz 2019, jer strani turisti još nisu dovoljno upoznali izvrsnu gastro ponudu i podršku sektoru ugostiteljstva i turizma u posljednje dvije godine", kažu analitičari.
U BiH nema velikih promjena u odnosu na 2019. jer je turistička aktivnost uglavnom fokusirana na Sarajevo, skijališta i Međugorje, koje prema neslužbenim procjenama godišnje privuče oko milion posjetitelja.
Srbija također bilježi pad broja noćenja u hotelima, ali s druge strane broj noćenja u privatnom smještaju bilježi rast. U Sloveniji je sličan trend kao u Hrvatskoj.
Slijedi usporavanje
Što se tiče finansijske strane, mnogi se hoteli još uvijek bore nadoknaditi gubitke nastale u pandemijskoj 2020., iako su prihodi znatno porasli u posljednje dvije godine, posebno tokom ljeta. Ovogodišnja postsezona i posljedično predsezona naredne godine bit će pod jakim uticajem skupljih sirovina, rada i energije, zbog čega će mnogi hoteli ostati zatvoreni u ovom periodu, fokusirajući se na sezonu, što može biti rizično s obzirom na recesijsko okruženje koje se nazire 2023. na cijelom kontinentu.
Za sljedeću godinu tim analitičara Bloomberg Adrije predviđa usporavanje kako u broju dolazaka tako i u ostvarenim prihodima, uglavnom zbog usporavanja ekonomija glavnih emitivnih tržišta.
"Visoka inflacija uticat će na potrošnju stranih turista, čak iako će rast potrošačkih cijena usporiti, što će rezultirati lošijim finansijskim rezultatima u sektoru turizma. Na potrošnju će dodatno uticati depresivno raspoloženje potrošača, što je značajna promjena u odnosu na ovogodišnji sentiment potrošača, zbog neizvjesnosti o trajanju inflatornih pritisaka, te će općenito smanjenje realnog dohotka promijeniti potrošačke navike domaćinstava", kažu analitičari.
