.webp){kind=icon}
Posljednji podaci o inudstrijskoj proizvodnji u Adria regiji pokazuju pogoršanje u odnosu na prosječne stope rasta u drugom kvartalu 2022. (kada je rast bio u rasponu od 1,5 do 5,2 posto na godišnjem nivou), navodi se u izvještaju analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Detaljan pregled otkriva da je slabljenje rasta industrijske proizvodnje potaknuto različitim faktorima unutar zemalja.
Podaci za industrijsku proizvodnju u Bosni i Hercegovini ukazuju na jak godišnji rast industrijske proizvodnje od 1,6 posto u poređenju s drugim zemljama Adria regije. Rast industrijske proizvodnje potaknut je dobrim rezultatima u sektoru vađenja ruda i kamena te u hemijskoj, automobilskoj i prehrambenoj industriji.
Hrvatska je u augustu zabilježila godišnji rast od 0,6 posto, što je znatna razlika u odnosu na juli, kada je godišnji rast industrijske proizvodnje iznosio 2,9 posto. Prerađivačka industrija je zabilježila pad od 1,3 posto, prvi put od decembra 2020, uglavnom uslijed problema u jednom od najvećih brodarskih preduzeća, kao i visokih troškova energije, što je negativno uticalo na hemijsku i metalnu industriju, koje su zabilježile godišnji pad od 40,9 posto, odnosno 21,3 posto.
Industrijska aktivnost u Srbiji zabilježila je blagi pad od 0,8 posto, a u Sjevernoj Makedoniji rast od 0,2 posto, pri čemu je glavni faktor ukupnog smanjenja aktivnosti u Srbiji uticao na pad proizvodnje od 6,5 posto u sektoru snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, dok je na usporavanje rasta u S. Makedoniji najviše uticao slabiji rast proizvodnje u sektoru vađenja ruda i kamena u odnosu na mjesec ranije.
Prema podacima iz jula, Slovenija je zabilježila godišnji rast proizvodnje od 0,6 posto, što također ukazuje na usporavanje u odnosu na juni, kada je godišnji rast iznosio 0,8 posto. Faktori koji su uticali na ovakav rezultat ogledaju se u usporavanju aktivnosti unutar prerađivačke industrije uslijed smanjene inozemne potražnje.
Vrijedi dodatno napomenuti da je razdoblje suše, koje je pogodilo regiju ove godine (posebno tokom ovog ljeta), snažno uticalo na sektor proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije - samo su Hrvatska i Sjeverna Makedonija, promatrajući kumulativno razdoblje 2022. godine, zabilježile porast aktivnosti, dok je Slovenija zabilježila najveći godišnji pad od 18,5 posto.
Faktori koji su zajednički svim zemljama, a koji su uticali na usporavanje industrijske proizvodnje, odnose se na usporavanje aktivnosti na ključnim izvoznim tržištima te smanjenju kapitalnih investicija zbog povećane geopolitičke zabrinutosti i neizvjesnosti u pogledu povrata investicije zbog visoke inflacije. Ne treba zaboraviti ni globalni rast cijena sirovina, što utiče na povećanje troškova proizvodnje. Ono što je imalo pozitivan uticaj na industrijsku proizvodnju jeste još uvijek jaka potrošnja domaćinstava na temelju realnog rasta neto dohotka i akumulirane štednje tokom krize Covid-19.
Analitičari Bloomberg Adrije za narednih nekoliko kvartala predviđaju nastavak smanjenja rasta industrijske proizvodnje, a glavni uzrok za to je smanjena potražnja kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.
''PMI indeks proizvodnje na glavnim izvoznim tržištima oslabio je na nivo ispod 50 bodova, što je najniži nivo od drugog kvartala 2020. godine, signalizirajući da recesija dolazi u najveće evropske ekonomije'', navode analitičari.
Dodaju da manju potrošnju energije smatraju dominantnim faktorom, praćenim pogoršanim izgledima za kapitalna ulaganja zbog općenito neizvjesnih izgleda usred geopolitičkih zabrinutosti. Izgledi za ulaganja dodatno su pogoršani skupljim i manje dostupnim sredstvima.
''Još jedan dodatak sumornim industrijskim izgledima je racioniranje potrošnje domaćinstva'', kažu analitičari.
Kada je riječ o trendovima konkurentnosti, Hrvatska je jedina zemlja u regiji s nedavnim poboljšanjima mjerena realnim efektivnim kursom (REER), Slovenija ostaje stabilna, dok druge zemlje bilježe pogoršanje konkurentnosti.
Za BiH analitičari predviđaju da će skup izbornih pravila koje je uveo visoki predstavnik Christian Schmidt olakšati forimarnje vlade u Federaciji BiH i još važnije izvršenje budžeta na svim nivoima, što će u cjelini rezultirati boljom perspektivom i za, između ostalog, industrijski sektor.
