Sredinom prošle godine analitički tim Bloomberg Adrije analizirao je "zvijezde" evropskih tržišta kapitala: Poljsku, Grčku i Rumuniju. Zaključili smo da sva tri tržišta imaju prostor za daljnji rast. U nastavku provjeravamo koliko su se te procjene pokazale tačnima i gdje se ta tržišta nalaze više od šest mjeseci nakon naše prve analize.
Započet ćemo s Poljskom, čija je ekonomija među najbrže rastućim u Evropskoj uniji, uz očekivani rast BDP-a od oko 3,5 posto u 2025. godini. Iako finansijska tržišta nisu očekivala pobjedu Karola Nawrockog na predsjedničkim izborima u junu, ishod izbora nije bitnije narušio investicijski sentiment.
Varšavski indeks WIG20 porastao je od početka juna za gotovo 20 posto, znatno nadmašivši Euro Stoxx 600 (+12 posto) i njemački DAX (+5 posto). WIG20 sa price-earnings (P/E) omjerom od 11 i dalje je relativno jeftin u usporedbi s MSCI Emerging Markets i EuroStoxx 600 (17), a ima i viši dividendni prinos (4,4 posto, nasuprot 3 posto od Eurostoxx 600). Poljska ekonomija, s gotovo 40 miliona stanovnika, manje je ovisna o izvozu, a više o domaćoj potrošnji, što joj omogućava relativno dobro snalaženje u uvjetima globalne trgovinske neizvjesnosti.
Povratkom premijera Donalda Tuska na vlast 2024. godine otključana su sredstva iz evropskih fondova, koja su se počela snažnije prelijevati u privredu. Istovremeno, Varšavska berza pokušava adresirati strukturni problem koji dijeli većina zemalja srednje i istočne Evrope: nizak udio štednje građana uložen u dionice. Tržišna kapitalizacija kompanija na varšavskoj berzi iznosi tek 22 posto poljskog BDP-a (2024.).
Cilj poljskih vlasti je potaknuti razvoj kulture investiranja među građanima, po uzoru na Švedsku, evropskog lidera po učešću domaćinstava na domaćem tržištu kapitala, gdje tržišna kapitalizacija Stockholmske berze doseže oko 180 posto BDP-a.
Glavni rizik za nastavak ekonomskog rasta, a time i daljnji uzlazni trend WIG20 indeksa, ostaju visoki budžetski deficiti. Poljska je u 2024. godini zabilježila deficit od oko sedam posto BDP-a, a isto se očekuje i u 2025. godini, ponajprije zbog snažnog povećanja rashoda za odbranu te socijalne i zdravstvene programe nakon početka rata u Ukrajini.
Vladin plan predviđa smanjenje deficita na oko jedan posto BDP-a u razdoblju od 2026. do 2028., što je ambiciozan cilj koji bi mogao usporiti ekonomski rast.
Grčka gubi status najzaduženije zemlje eurozone
Drugo tržište koje smo analizirali sredinom prošle godine bila je Grčka, gdje je atenski ASE indeks od naše prve analize porastao za oko 23 posto. Rast indeksa i dalje predvode bankarske dionice, koje se i dalje trguju uz relativno umjerene valuacije te atraktivne dividende (P/E omjer 11, dividendni prinos tri posto).
Zahvaljujući reformama javnih finansija, Grčka je ponovo stekla investicijski kreditni rejting, dok je krajem prošle godine FTSE Russell vratio grčke dionice u kategoriju razvijenih tržišta, pri čemu će ta reklasifikacija stupiti na snagu u septembru ove godine. Očekuje se da bi sličan potez mogao povući i Stoxx Ltd, što bi otvorilo prostor za priljeve blizu milijardu eura u grčke dionice putem pasivnih fondova.
Prema aktuelnim projekcijama, Grčka bi sljedeće godine trebala izgubiti status najzaduženije zemlje eurozone, koji bi preuzela Italija. Omjer javnog duga i BDP-a u Grčkoj trebao bi pasti na oko 130 posto, u usporedbi s približno 138 posto u Italiji. Istovremeno, Grčka se sve snažnije pozicionira kao energetsko čvorište za istočnu Evropu, osobito u kontekstu distribucije američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Uzimajući sve navedeno u obzir, ASE indeks i dalje ima prostor za daljnji rast, iako će buduća kretanja u velikoj mjeri ovisiti o globalnim finansijskim uvjetima.
Rumunija kao najbolji performer
Treće tržište koje smo analizirali, ujedno i najbolji performer u promatranom razdoblju, jest Rumunija. Bukureštanski BET indeks porastao je oko 50 posto u posljednjih šest mjeseci. Nakon neočekivane pobjede kandidata političkog centra na izborima sredinom godine, tržišta su brzo vratila optimizam te nastavila rasti u očekivanju nastavka privatizacije državnih poduzeća.
Nastavak privatizacije mogao bi otvoriti put promjeni statusa rumunskog tržišta iz frontier marketa u emerging market prema klasifikaciji MSCI Inca, što bi potencijalno dovelo do značajnog priljeva stranog kapitala na berzu. Iz valuacijskog ugla, rumunske dionice i dalje su relativno jeftine u usporedbi s ostatkom regije, što dugoročno predstavlja investicijski potencijal. Indeksom BET dominiraju energetske kompanije i banke.
S fundamentalne strane, Rumunija se već godinama suočava s problemom tzv. dvostrukog deficita, budžetskog i tekućeg računa. Iako kreditne agencije zasad nisu snizile kreditni rejting zemlje, on se nalazi na samom rubu investicijskog razreda. Planirani budžetski deficit za 2025. godinu iznosi oko sedam posto BDP-a, što dodatno pojačava zabrinutost.
Šest mjeseci nakon prve analize, Poljska, Grčka i Rumunija potvrdile su početne teze o atraktivnosti svojih tržišta kapitala, uz znatne razlike u izvorima rasta i strukturi rizika. Dok Poljska nudi stabilan rast oslonjen na domaću potražnju, ali uz rastuće fiskalne izazove, Grčka nastavlja profitirati od strukturnih reformi i povratka u investicijski fokus globalnih ulagača. Rumunija se pritom izdvaja kao najdinamičnije tržište, s potencijalnim katalizatorima vezanima uz privatizaciju i promjenu tržišnog statusa, ali i najizraženijim makroekonomskim neravnotežama.
U svim slučajevima, daljnji prinosi bit će sve selektivniji i snažno uvjetovani fiskalnom disciplinom i globalnim finansijskim okruženjem.
