Bosna i Hercegovina bogata je šumama, a čitav Adria region upravo zbog ovog bogatstva pogodan je za proizvodnju namještaja. Ovo tržište bilo je među rijetkim sektorima u kojem nije došlo do pada potražnje u 2020. godini, međutim, u naredne dvije godine suočilo se s raznim problemima.
Prema analizi Bloomberg Adrije, industrija proizvodnje namještaja u cijelom regionu prilično je fragmentirana i pretežno se sastoji od malih i srednjih preduzeća.
Slovenija ima najveću pokrivenost šumama u regiji, koja iznosi 58 posto ukupne površine zemljišta, dok je naša zemlja odmah iza nje sa 53 posto. Postotak šumske površine u Hrvatskoj iznosi 49 posto, dok Srbija ima najmanju pokrivenost šumama, u iznosu od 30,7 posto.
Najveći podsegment je namještaj za dnevne sobe, koji se može pohvaliti udjelom od 40 posto ukupne tržišne vrijednosti u 2021.
BiH je zemlja namještaja
Što se tiče BiH, analiza se bazirala na četiri kompanije – Export city, Fen, Sinkro i Standrad Furniture Factory.
Omar Kuštrić, CEO firme Sinkro, bh. proizvođača i izvoznika namještaja, u ranijem razgovoru za emisiju Leaders kazao je kako je firma osnovana 1997. godine te je na početku radila na izvozu namještaja, a prije desetak godina počela je proizvodnju vlastitog tapaciranog namještaja.
Namještaj se uglavnom izvozi na tržište Evropske unije i firma radi s "najvećim igračima".
"Imamo svakodnevno negdje od 12 do 15 šlepera izvoza. Došli smo do nekog nivoa i nadamo se da će to još rasti", objasnio je Kuštrić, dodavši kako je BiH – zemlja namještaja.
Proizvođači namještaja zabilježili su dvocifren prosječni rast prodaje u 2021. godini, u prosjeku od 14,8 posto. Nivoi prodaje pokazali su skroman rast od 3,4 posto, čak i u 2020. godini, kada je većina sektora zabilježila pad prodaje.
Maloprodaja je prošla kroz težak period u 2020. godini i doživjela prosječan pad od 3,3 posto. Ovaj period je obilježen i zatvaranjem trgovina. Ipak, u 2021. godini došlo je do oporavka prodaje predvođene ponovnim otvaranjem trgovina i porastom cijena namještaja – u prosjeku od 8,7 posto.
Više na: Drvnu industriju čeka neizvjesna godina
U šumarstvu je tokom 2022. godine ostvaren blagi porast proizvodnje. Taj rast u preradi drveta iznosio je 0,2 posto, dok je kod proizvodnje namještaja pad bio devet posto, kazao je ranije Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori. Dodao je kako je za ovu godinu teško prognozirati poslovanje drvoprerade i proizvodnju namještaja u ovom entitetu.
Kompanija Inside by Ećo u našoj zemlji poznata je po proizvodnji dizajniranih linija namještaja, a kako je ranije za Leaderse kazao Suad Ećo, CEO ove kompanije, potrebna su velika ulaganja u nove tehnologije, jer bez tehnologije "ne možete praviti kvalitetnu priču".
"Kad vidite kako to rade Talijani, onda postavite sebi pitanje zašto to ne bismo mogli i mi", objasnio je Ećo.
Kako je kazao, ukoliko kompanije iz naše zemlje žele biti internacionalno prepoznatljive te žele stupiti na evropsko tržište, povezati se s jakim klijentima, potrebno je imati proizvode koji će to opravdati.
Jedna od ključnih prijetnji za proizvođače su globalni trgovinski lanci koji mogu uzimati prodaju od regionalnih igrača. Ipak, postoji mogućnost da regionalni proizvođači proizvode za velike maloprodajne lance namještaja.
Problemi jesu i ekološki i demografski faktori koji bi mogli narušiti komparativnu prednost regije u proizvodnji namještaja. Krčenje šuma može negativno utjecati na ponudu drvne građe, dok bi radnici koji napuštaju region mogli utjecati na ponudu radne snage, na tržištu koje već ima problema sa sve starijom radnom snagom.
Depositphotos
U predstojećem periodu, naši analitičari ne vide prostor za neko veće povećanje u ovom sektoru, već vide stagnaciju ili čak sporadično smanjenje prodajnih podataka i EBITDA marže.
Glavne prepreke za rast ogledaju se u oštroj konkurenciji, prekidima u lancu snabdijevanja, strukturalnim problemima, ali i pogoršanju raspoloženja potrošača.
Ipak, Kuštrić u razgovoru navodi kako iz naše zemlje u posljednjih nekoliko godina na najvećem sajmu namještaja u Evropi, koji se održava u Kelnu, bude od 12 do 15 izlagača iz BiH, a iz država regiona po dva ili tri.
"Nismo mi više tržište za neki jeftini namještaj, gdje bi se prodala neka jeftina radna snaga. Mi radimo velike maloprodajne lance i naravno internet prodaju i radimo za najveće kuće", kaže Kuštrić.
