Svjetsko nogometno prvenstvo najgledaniji je sportski događaj na svijetu. Finale prethodnog turnira pratilo je više od milijardu ljudi, a kumulativna gledanost mjeri se u milijardama. Iza tog spektakla stoji FIFA, organizacija čiji financijski izvještaji otkrivaju model poslovanja koji se dramatično razlikuje od bilo koje klasične kompanije.
Umjesto stabilnih godišnjih prihoda, FIFA posluje u četverogodišnjim ciklusima u kojima jedna godina, kada se održava Svjetsko prvenstvo, donosi gotovo sav novac, a ostale tri troše ono što je prikupljeno.
Financijski izvještaji za 2025. godinu to jasno pokazuju. Ukupni prihodi FIFA-e dosegnuli su 2,7 milijardi dolara, što je peterostruko više od 483 milijuna dolara godinu ranije. Iza tog skoka stoji priprema za Svjetsko prvenstvo jer se komercijalni ugovori, televizijska prava i marketinški aranžmani knjiže u godinama neposredno prije i tijekom turnira. Sličan obrazac bio je vidljiv i uoči Svjetskog prvenstva 2022. godine, kada su prihodi FIFA-e u 2021. porasli na 766 milijuna dolara, gotovo tri puta u odnosu na 267 milijuna dolara u 2020. Ovoga puta rast je još izraženiji jer će Svjetsko prvenstvo 2026. biti najveće u povijesti, s proširenjem sa 32 na 48 reprezentacija, što je donijelo veći opseg prodaje televizijskih i komercijalnih prava.
Televizijska prava ostaju daleko najvažniji izvor prihoda. U 2025. donijela su jednu milijardu dolara, u odnosu na svega 39 milijuna godinu ranije. Regionalna raspodjela otkriva zanimljivu sliku: najveći dio globalnih prava, čak milijardu dolara, knjiži se kao globalni prihod bez regionalne alokacije, dok među pojedinačnim regijama prednjače Sjeverna te Južna Amerika. Europa, iako tradicionalno najjače nogometno tržište, u ovoj strukturi ne dominira.
Marketinška prava drugi su stup prihoda s 965 milijuna dolara u 2025. godini, više nego trostruko u odnosu na 304 milijuna iz 2024. godine, dok su hospitality segment i prodaja ulaznica donijeli 410 milijuna dolara.
No prihodi su samo pola priče. Rashodi FIFA-e u 2025. iznose 2,8 milijarde dolara, gotovo trostruko više od jedne milijarde iz 2024. Najveća stavka su troškovi natjecanja i događaja - dvije milijarde dolara, u odnosu na svega 286 milijuna godinu ranije. Tu su uključeni organizacijski troškovi, nagradni fondovi i infrastruktura vezana uz turnire. Druga velika stavka su razvoj i edukacija s 748 milijuna dolara, kroz koje FIFA financira nacionalne saveze i razvojne programe diljem svijeta.
Rezultat je da FIFA u 2025. bilježi neto gubitak od 263 milijuna dolara, iako je to znatno bolje od gubitka od 612 milijuna dolara u 2024. i 578 milijuna u 2023. Drugim riječima, organizacija koja stoji iza najvećeg sportskog događaja na svijetu već treću godinu zaredom posluje s gubitkom.
Objašnjenje leži u samoj strukturi ciklusa. Ključ je u bilanci: ugovorne obveze (eng. contract liabilities) na kraju 2025. iznose 5,4 milijardi dolara, gotovo trostruko više od 1,8 milijarde godinu ranije. To je novac koji su nositelji televizijskih prava i sponzori već uplatili ili im je dospio na naplatu, ali koji FIFA računovodstveno još ne smije priznati kao prihod jer usluga, odnosno sam turnir, još nije isporučena.
Samo tijekom 2025. FIFA je po toj osnovi zabilježila gotovo 4 milijarde dolara novih uplata i dospjelih potraživanja, dok je kao prihod priznala tek 403 milijuna iz ranije primljenih iznosa. Pritom se struktura tih obveza znatno pomaknula prema kratkoročnima: 5,2 milijarde dolara dospijeva u roku od godinu dana, što jasno pokazuje da je Svjetsko prvenstvo pred vratima.
Aktualno Svjetsko prvenstvo u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Meksiku bit će najunosnije u povijesti. Prema Bloombergovim podacima, FIFA očekuje da će izravno od turnira prihodovati gotovo devet milijardi dolara, otprilike dvije milijarde više nego od prvenstva u Kataru. Iza tog skoka stoji proširenje s 32 na 48 reprezentacija i sa 64 na 104 utakmice, ali i ulazak na američko tržište.
Nagradni fond udvostručen je na rekordnih 871 milijun dolara, pri čemu svaka sudionica dobiva minimalno 12,5 milijuna dolara samo za sudjelovanje, iznos koji za manje nacionalne saveze predstavlja ključan izvor financiranja. Zelenortski Otoci tako su svojim povijesnim nastupom zaradili više od 21 milijun dolara, što je oko 0,75 posto BDP-a te male otočne države.
Zaključno, poslovanje FIFA-e ne može se promatrati kroz rezultate samo jedne financijske godine. Njezin model temelji se na četverogodišnjem ciklusu u kojem se prihodi postupno prikupljaju, a najveći dio troškova nastaje u godini održavanja Svjetskog prvenstva. Zbog toga gubici u pojedinim godinama ne upućuju na financijske poteškoće, već su očekivana posljedica načina na koji se prihodi i rashodi raspoređuju tijekom ciklusa. Tek na njegovu završetku može se dobiti stvarna slika poslovanja.
