Mislite da se zadužujete skupo kod banaka? Idite u mikrokreditno društvo gdje će vas dočekati pet puta skuplji krediti nego kod komercijalnih banaka. Aktiva mikrokreditnog sektora u BiH prvi put je prešla dvije milijarde konvertibilnih maraka. Mikrokreditne institucije u BiH pružaju izvor finansiranja za one koji nemaju pristup tradicionalnim bankama ili jednostavno ne žele otići u banku. Takvi klijenti, što fizička lica, što mali biznisi, u pravilu su rizičnija skupina, te su samim tim zajmovi mikrokreditnih institucija i skuplji nego zajmovi komercijalnih banaka.
Usprkos tome što na nivou ukupnog finansijskog sistema mikrokreditna društva u BiH čine svega 3,7 posto ukupne imovine, bilježe značajan rast. U posljednjih pet godina imovina mikrokreditnih društava, što su u pravilu plasirani krediti, porasla je za čak 73 posto, te dosegla nivo od 2,01 milijarde konvertibilnih maraka. U istom razdoblju imovina banaka narasla je 41 posto, što jasno ukazuje na sve veću potražnju za uslugama mikrokreditnih institucija i to uprkos znatno višim kamatnim stopama koje nude.
U prosjeku, gotovo 98 posto svih mikrokredita plasira se fizičkim osobama, a sredstva se najčešće koriste za finansiranje poljoprivrede ili u stambene svrhe. Interesantno je da, po lokalnoj zakonskoj regulativi, mikrokreditne fondacije mogu plasirati kredite do 10 hiljada konvertibilnih maraka, dok mikrokreditna društva imaju mogućnost do 50 hiljada konvertibilnih maraka.
Mikrozajmoprimci često nemaju formalnu dokumentaciju o prihodima i oslanjaju se na novčane tokove malih poduzeća, što povećava vjerovatnoću neplaćanja i zahtijeva prilagođeno određivanje kamatnih stopa. Prosječna ponderirana kamatna stopa na mikrokredite iznosi 23 posto u Republici Srpskoj, dok je u Federaciji BiH nešto niža, oko 19 posto.
Za usporedbu, prosječna kamatna stopa u bankama u Federaciji Bosne i Hercegovine je oko 3,2 posto, dok je u Republici Srpskoj prosječna kamata na date kredite oko 5,8 posto. Upravo zbog takvih razlika, neto kamatna marža mikrokreditnih društava u BiH je i do deset puta viša nego u bankarskom sistemu, što ukazuje na njihovu visoku profitabilnost. Poređenja radi, prosječna kamata na date kredite u zemljama Evropske unije iznosi svega 3,6 posto.
Mikrokreditne institucije primarno služe klijentima s rizičnijim finansijskim profilom koji su izvan dosega konvencionalnih banaka. Takav portfolio klijenata prirodno rezultira višim kreditnim rizikom nego u komercijalnom bankarstvu. Za očekivati je znatno veći udio nenaplativih kredita u mikrokreditnom sektoru nego kod banaka. U Republici Srpskoj takvi krediti, tzv. NPL-ovi, čine 3,6 posto ukupnog portfolija, dok je u Federaciji taj udio svega dva posto, što je niže čak i od prosjeka NPL-ova u komercijalnim bankama, što ukazuje na kvalitet kreditnog portfolia mikrokreditnih društava u FBiH.
Iz investitorske perspektive, mikrokreditna društva u Bosni i Hercegovini predstavljaju privlačan, iznimno isplativ segment. Povrat na kapital (ROE) u Republici Srpskoj iznosi impresivnih 29,6 posto, dok je u Federaciji BiH znatno skromniji, 5,7 posto. Kada ove brojke stavimo u kontekst da prosječni povrat na kapital u bankarskom sektoru iznosi oko 13 posto u Federaciji (podaci za 12/2025) i oko 17 posto u RS (podaci za 12/2024), onda je težina ROE za mikrokreditna društva u Republici Srpskoj još veća.
Možemo zaključiti da su mikrokreditne institucije sve značajniji akteri finansijskog tržišta Bosne i Hercegovine. Mikrokreditne institucije pružaju ključni pristup kapitalu onima koji najčešće nemaju pristup bankarskom sistemu, ali taj kapital dolazi uz visoku cijenu, tj. uz visoke troškove zaduživanja. Sposobnost generiranja visokih prinosa, posebno u Republici Srpskoj, mikrokreditne institucije čini privlačnim za investitore, no ovaj sektor i dalje nosi materijalne rizike povezane s naplatom potraživanja, koje zahtijevaju pažljiv nadzor i temeljitu procjenu pri investiranju.
