Pad cijene Brent sirove nafte, slabije rafinerijske marže, kao i očekivano usporavanje globalne potražnje uslijed aktuelnih geopolitičkih događanja stvaraju negativan pritisak na finansijsko poslovanje naftnih kompanija u Adria regiji. Tokom posljednjih mjesec dana, cijena Brenta pala je na 65 američkih dolara, odnosno za osam posto.
Ipak, značajnijeg udara na cijene dionica energetskih berzovnih kompanija u Adria regiji nije bilo.
INA je, unatoč tržišnim izazovima, od početka mjeseca stabilna na oko 470 eura. Dionice Petrola su u istom razdoblju u blagom padu i trenutno se nalaze na 42 eura, što je dva posto niža vrijednost u odnosu na početak mjeseca. Trgovanje dionicama NIS-a obustavljeno je 14. januara zbog mogućeg uvođenja sankcija.
Očekivani pad rafinerijskih marži negativno utječe na INA-u i NIS jer direktno smanjuje prihod po jedinici proizvedenog i prodanog derivata. Tokom 2024. godine NIS je ostvario EBITDA od 45,11 eura po barelu ekvivalenta nafte, dok je INA ostvarila 55,84 eura. Istovremeno, operativni troškovi se ne smanjuju proporcionalno s padom prihoda te dodatno opterećuju profitabilnost. Niska potražnja također može rezultirati višim zalihama i nižim obrtom kapitala.
Petrol nema vlastite rafinerijske kapacitete i derivate nabavlja na tržištu, zbog čega se pad rafinerijskih marži ne mora proporcionalno odraziti na niže nabavne cijene. Istovremeno, regulirane trgovačke marže ograničavaju prostor za rast zarade, pa se sa smanjenjem ulaznih troškova ne očekuje značajnije povećanje profitabilnosti.
NIS je također suočen s dodatnim izazovima zbog mogućih sankcija Sjedinjenih Američkih Država. Kompanija je otkazala konkurs za dugoročnu nabavu sirove nafte za 2025. godinu, a zbog prijetnje sankcijama i reputacijskog rizika za posrednike, vjerovatno je prisiljena naftu nabavljati na spot-tržištu. Iako nabava na spot-tržištu omogućuje NIS-u povoljnije cijene u razdoblju niske cijene sirove nafte, kompanija se izlaže povećanom riziku volatilnosti cijena i potencijalnom rastu troška po barelu u budućnosti.