Končarova bilanca za početak ove godine izgleda jako dobro. Ukupni prihodi su im u prvom kvartalu 2023. porasli za 46,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, prvenstveno na krilima izvoza, a što još stoji iza višegodišnjeg uzlaznog trenda kompanije, pojašnjava analitičar korporativnih financija Bloomberg Adrije Ilija Nešić.
"Glavni pokretači rasta su veća stopa ugovaranja, a time i broj poduzetih projekata, uglavnom na izvoznim tržištima. Omjer book-to-bill iznosi 2,4, što ukazuje na visoku popunjenost narudžbi i sklapanje novih ugovora (83 posto novih ugovora sklopljeno je na izvoznom tržištu, dok je 17 posto sklopljeno na hrvatskom tržištu), što je dovelo do rasta", ističe Nešić.
Zaostaci, odnosno projekti u tijeku, za 24 posto su veći u odnosu na kraj 2022. U prvom tromjesečju ugovoreni su novi poslovi u vrijednosti od 404,7 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju lani. To ukazuje na porast narudžbi i projekata koji su u tijeku, ali i nagovještava daljnji rast prihoda.
"S druge strane, ako pogledamo strukturu troškova Končara, gotovo svaka kategorija rashoda u dobiti i gubitku bilježi rast. Ovaj pritisak na profitabilnost rezultirao je smanjenom EBITDA maržom, koja je pala za oko 1,1 postotni bod u usporedbi s prvim tromjesečjem 2022. (Normalizirana EBITDA marža iznosi 7,9 posto u prvom tromjesečju 2023. godine, u usporedbi s devet posto 2021. godine). To je uglavnom zbog viših ulaznih troškova. Udio materijalnih troškova u prodaji porastao je za tri postotna boda u prvom tromjesečju 2023. u odnosu na prvo tromjesečje 2022.", elaborira Nešić.
Naglašava i kako su troškovi materijala u prvom tromjesečju 2023. u odnosu na prvo tromjesečje 2022. porasli za 38 posto, što je dodatni dokaz inflacije ulaznih troškova – pretežno bakra i drugih sirovina korištenih u proizvodnji.
COGS je porastao za 333 posto, a to je povećanje izravno povezano s povećanom proizvodnjom zbog rastuće potražnje. Povećanje troškova osoblja od 44 posto u skladu je s općim trendom rasta cijene rada, posebno u elektroindustriji, gdje je radna snaga visokokvalificirana i specijalizirana, a broj zaposlenih od prvog tromjesečja 2022. stagnantan.
Pritisak na rezultate Končara bili su i veći troškovi amortizacije, koji su zabilježili porast od 45 posto.
"Pritisak na bottom line doveo je do smanjenja neto rezultata za 30,6 posto u odnosu na prvi kvartal 2022. godine", kazao je Nešić.
Prognoza za budućnost
Ne oslabi li inflacija, trenutačno snažna potražnja za Končarovim proizvodima i uslugama mogla bi usporiti te je sektor posebno osjetljiv na inflaciju ulaznih troškova.
HŽ serija 6112 | Lana Slivar Dominić/Hina
"Diferencijacija, visoka dodana vrijednost i inovativnost na tržištu daju igračima moć određivanja cijena, a time i otpornost na tržišnu nesigurnost. Snaga određivanja cijena, uz racionalizaciju troškova, trebala bi zadržati uzlazni trend top linea. Igrači s cjenovnom moći mogu učinkovitije prenijeti rastuće ulazne troškove na potrošače u obliku viših cijena", poručuje Nešić i dodaje kako će ambiciozna transformacija EU-a prema obnovljivim izvorima energije u narednim godinama za Končar također biti pozitivna.
S druge strane, rast u prethodnim godinama, posebice u smislu akvizicija, pritišće likvidnost. Investicije Končara porasle su za 31 posto, no rast kamata ih otežava, a manja je i raspoloživost kapitala za zaduživanje jer su banke pooštrile uvjete kreditiranja. U slučaju Končara, novčani izdaci za otplatu kredita su u prvom tromjesečju 2023. u odnosu na usporedno razdoblje porasli za 72 posto. Iako kompanija održava visoku razinu likvidnosti, financiranje daljnjeg rasta ovisi o stabilnom, odnosno rastućem priljevu narudžbi.
"Restriktivna monetarna politika mogla bi potkopati rast elektroindustrije. Potražnja bi u predstojećem razdoblju mogla oslabiti ako se novi ugovori uspore i ako zavlada gospodarska neizvjesnost zbog sukoba između Ukrajine i Rusije. Na proizvodnoj strani, visoke cijene sirovina i logistički izazovi – uz potencijalne poremećaje u opskrbnom lancu – mogu omesti rast i profitabilnost Končara", smatra Nešić koji dobru priliku za financiranje investicija u narednom razdoblju vidi u tržišnom zaduživanju kroz zelene obveznice, čime bi se ograničio rast troškova kamata.
