U prvih devet mjeseci ove godine Atlantic grupa je ostvarila 11 posto više prihode i za trećinu nižu dobit, stoji u priopćenju grupe objavljenom u četvrtak. Do kraja rujna Atlanticovi prihodi od prodaje dosegnuli su 4,71 milijardu kuna, u usporedbi s lanjskih 4,25 milijardi. Neto dobit je ove godine iznosila 263 milijuna kuna, a lani 393 milijuna.
U izjavi koja prati objavu rezultata predsjednik Uprave Emil Tedeschi objašnjava da su viši rezultati posljedica bolje epidemiološke situacije na svim tržištima i ukidanja mjera za suzbijanje pandemije (...) te uspješne turističke sezone u Hrvatskoj. Tedeschi dodaje da je dio porasta prihoda rezultat (...) dizanja prodajnih cijena, kako bi se kompenzirao negativan utjecaj poskupljenja sirovina, energenata i usluga "što je dovelo do pada profitabilnosti". U izvještajima nije navedeno kretanje prodanih količina proizvoda.
U prvih devet mjeseci Atlantic je ostvario najviši rast prihoda u prodajnim segmentima pića i kave. U prodaji pića rast je, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, iznosio 19 posto te su prihodi dosegnuli 522 milijuna kuna, dok su u prodajnom segmentu kave uz rast od 16 posto prihodi dosegnuli milijardu kuna. Za brojke je zaslužan oporavak turizma i ugostiteljstva u Hrvatskoj gdje Atlantic sudjeluje sa svojim brendovima Barcaffé, Cockta i Cedevita.
Među pojedinim tržištima najviši rast je ostvaren na tržištu Srbije, gdje su prihodi premašili 1,1 milijardu kuna i bili su 15 posto viši nego lani. Na hrvatskom tržištu ostvaren je rast od 11 posto na 1,63 milijarde kuna, dok su na slovenskom tržištu zabilježeni prihodi od 805 milijuna kuna.
U Atlanticu ističu da su na pad profitabilnosti ove godine – EBITDA marža je snižena s gotovo 16 posto lani na 11 posto ove godine – najviše utjecali visoki troškovi sirovina. Među njima se posebno ističe sirova kava za čije poskupljenje su krivi nepovoljna situacija na brazilskom tržištu, otežana logistika i jačanje američkog dolara. U Atlanticu navode da su porasli i drugi ulazni troškovi, kao i da "gotovo da nema sirovine koja nije poskupjela barem za 5 posto".
Cijena dionice Atlantic grupe od početka godine skliznula je za dvadeset posto na zaključnih 336 kuna u srijedu. Vrijednost Crobex indeksa Zagrebačke burze istovremeno je snižena za osam posto. U odnosu na najvišu ovogodišnju cijenu dosegnutu u drugom dijelu siječnja, kad je ona premašivala ekvivalent od 480 kuna, dionica Atlantica je do sada izgubila trideset posto vrijednosti.
Većinski vlasnik Atlantica je Emil Tedeschi kroz svoju investicijsku tvrtku Myberg, koja drži 50,2 posto dionica. Udjele veće od pet posto još imaju Raiffeisen, AZ i Erste plavi obavezni mirovinski fondovi te Lada Tedeschi Fiorio.
U Atlantic grupi, usprkos smanjenim prognozama ekonomskog rasta, očekuju da će ove godine premašiti 6,2 milijarde kuna prihoda i napominju da će se "najveći dio negativnih efekata" poskupljenja sirovina, pakirnog materijala, logističkih usluga i energenata, čije su cijene počele rasti još lani, realizirati ove godine uz "izraženiji utjecaj krajem godine".
Predsjednik Uprave Tedeschi dodaje da do kraja 2022. očekuju "nesmetani nastavak proizvodnje i kontinuirane opskrbe naših kupaca i potrošača, ali i nastavak snažnih inflatornih pritisaka".
Radi povećane neizvjesnosti izazvane ratom u Ukrajini inicijalni plan ovogodišnjih kapitalnih ulaganja je snižen za četrdesetak milijuna kuna, ističu u Atlanticu i dodaju da i dalje planiraju investirati između 280 i 330 milijuna kuna. "Najveći dio smanjenja odnosi se na odgodu izgradnje nove tvornice Argete u Varaždinu za najmanje godinu", objašnjavaju.
.webp){kind=icon}
