Je li Nvidia novi dot-com balon, kamo ide zlato i što smjera Fed - Vujanić analizira ključna pitanja

Tržišta su ovog tjedna bila u znaku velikih pitanja. Tehnološki div Nvidia probio je granicu tržišne kapitalizacije od pet bilijuna dolara, potaknuvši rasprave o novom balonu, dok je zlato nakon rekordnih visina doživjelo oštru korekciju. Povrh svega, predsjednik američkih Federalnih rezervi (Fed) Jerome Powell poslao je poruku opreza, naglasivši kako daljnja smanjenja kamatnih stopa nisu sigurna. U emisiji Sedam Bloomberg Adrije, naš analitičar Matej Vujanić pojasnio je pozadinu ovih ključnih tržišnih kretanja.

Nvidia: Ponavlja li se povijest?

Usporedbe Nvidijinog strelovitog uspona s dot-com balonom s prijelaza milenija sve su glasnije, a brojke im idu u prilog. Vujanić ističe kako trenutna tržišna vrijednost Nvidije iznosi nevjerojatnih 11,7 posto američkog BDP-a. "Na vrhuncu dot-com balona, Cisco je vrijedio 5,5 posto američkog BDP-a", povukao je paralelu, dodajući kako razloga za brigu svakako ima.

Glavni rizik leži u ogromnoj koncentraciji na tržištu, gdje nekolicina kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom vuče cijele indekse. Oko 70 do 80 posto rasta dobiti u S&P 500 indeksu dolazi upravo iz tog sektora.

Ipak, postoji ključna razlika u odnosu na 2000. godinu. "Za razliku od, recimo, Cisca, kod Nvidije zarada ipak prati taj rast cijena dionica, odnosno valuacija je visoka, ali nije skroz odvojena od fundamenata", objašnjava Vujanić. Cijeli rast pogonjen je žestokom potražnjom za čipovima za generativnu umjetnu inteligenciju i ogromnim kapitalnim ulaganjima (CAPEX). Upravo tu leži i najveća opasnost. "Ako bi ta ulaganja usporila ili stala, rast dobiti bi isto tako mogao usporiti ili čak pasti. S obzirom na veliku koncentraciju, to bi se lako prelilo i na šire tržište i ekonomiju", upozorava analitičar. Ima li smisla bojati se ponavljanja dot.com balona ili zašto Nvidia nije novi Cisco, doznajte OVDJE.

Zlato: Kratkoročna korekcija ili kraj rasta?

Nakon što je dosegnulo rekordne razine, zlato je doživjelo oštar pad, što Vujanić opisuje kao "možda najveću korekciju u posljednjih deset godina". Do pada je došlo zbog kombinacije nekoliko faktora: jačanja optimizma među investitorima (tzv. 'risk-on' raspoloženje), jačanja američkog dolara te ublažavanja geopolitičkih neizvjesnosti, čemu je doprinio i sastanak predsjednika Trumpa s arapskim čelnicima oko rijetkih metala.

Unatoč korekciji, Vujanić smatra da dugoročni temelji za rast cijene zlata ostaju čvrsti. "Rekao bih da zlato i dalje ima snažnu podršku, prije svega zbog geopolitičkih neizvjesnosti koje ostaju aktivne", navodi. Uz to, tu je i nastavak trenda strukturnog slabljenja dolara. Stoga, trenutni pad vidi više kao kratkoročno "hvatanje likvidnosti i uzimanje profita" nego kao dugoročni preokret trenda.

Fedov oprez: Što koči rezanje stopa?

Poruka Jeromea Powella da daljnja smanjenja kamatnih stopa nisu sigurna stvar unijela je dodatan oprez na tržišta, iako se činilo da je inflacija pod kontrolom. Vujanić pojašnjava kako Fed želi izbjeći situaciju u kojoj tržište unaprijed ukalkulira smanjenja, zadržavajući pristup u kojem svaka odluka ovisi o novim makroekonomskim podacima.

Središnja banka nalazi se pred delikatnim zadatkom. "Fed je svjestan i usporavanja zapošljavanja i istovremeno povišene inflacije. Zato oni zapravo žele držati kamatnu stopu dovoljno niskom da potaknu tržište rada, a u isto vrijeme dovoljno visokom da ne potaknu inflaciju", kaže Vujanić.

Ako se nastavi trend stabilne inflacije i ranjivog tržišta rada, još jedno smanjenje kamatnih stopa do kraja godine je izvjesno. Međutim, ako inflacija iz bilo kojeg razloga ubrza ili se tržište rada pokaže otpornijim, "Fed bi mogao pauzirati snižavanje kamatnih stopa".

Čini se, dakle, da ulagače čeka razdoblje pomnog praćenja podataka. Dok Nvidijin rast nosi sa sobom i prilike i rizike sistemske naravi, zlato ostaje sigurno utočište vođeno geopolitikom, a potezi središnjih banaka i dalje će diktirati tempo na financijskim tržištima.