Proizvodnja nafte u okviru OPEC+ alijanse znatno je pala prošlog mjeseca usljed gubitaka u Kazahstanu, Venecueli i Iranu, saopštila je ta organizacija.
Dvadeset dvije zemlje članice proizvele su prosječno 42,448 miliona barela na dan u januaru, odnosno za 439.000 barela dnevno manje nego prethodnog mjeseca, prema kopiji mjesečnog izvještaja grupe do koje je došao Bloomberg. Više od polovine pada pripisuje se Kazahstanu.
Izvještaj nije precizirao razloge za opšti pad, ali je proizvodnja u Kazahstanu pala u periodu kad je zemlja obustavila rad na naftnom polju Tengiz, svom najvećem. Posao koji vodi konzorcijum predvođen kompanijom Chevron počeo je da obnavlja proizvodnju na tom polju krajem prošlog mjeseca.
Pored toga, izvozne operacije venecuelanske nafte bile su poremećene usljed američke blokade tokom svrgavanja bivšeg predsjednika Nicolasa Madura, dok Iran i dalje trpi posljedice američkih sankcija.
Saudijska Arabija i nekoliko drugih ključnih zemalja zadržali su stabilnu proizvodnju u januaru, dok su Organizacija zemalja izvoznica nafte i njeni saveznici započeli tromjesečno zamrzavanje proizvodnje kako bi ublažili sezonski pad potrošnje. Planiraju da se sastanu putem video‑veze 1. marta kako bi razmotrili nivoe proizvodnje za april i kasnije.
Prema izvještaju, OPEC je zadržao nepromijenjene prognoze za svjetsku ponudu i potražnju nafte za ovu i narednu godinu.
|
Osim navoda iz izvještaja OPEC-a, investitori na naftnom tržištu pomno prate tenzije na Bliskom istoku, koje su u drugi plan potisnule bojazan da na tržištu postoji višak ponude. O stanju na naftnom tržištu i o tome šta nas očekuje za Bloomberg Adria TV govorio je osnivač i portfolio menadžer kompanije Bison Interests Josh Young. Kako je rekao, postojale su procjene da bi u prvom kvartalu ove godine višak ponude mogao da iznosi čak četiri miliona barela dnevno. "Očigledno je da to trenutno ne vidimo, s obzirom na rast cijena nafte. U januaru smo zapravo zabilježili pad zaliha od gotovo milion barela dnevno. Taj trend se sada mijenja jer je proizvodnja u Venecueli bila van pogona, a u Kazahstanu djelimično obustavljena. Kako se ta proizvodnja bude vraćala, mogli bismo da se približimo višku od oko milion barela dnevno, što je zapravo u skladu sa sezonskim kretanjima i ne predstavlja značajan disbalans." Na pitanje koliko tenzije između Irana i Sjedinjenih Američkih Država imaju na naftno tržište, Young ističe da ova priča privlači najviše pažnje i puni naslove, ali najvažniji faktor bio bi eventualni direktan sukob. "Ukoliko bi Sjedinjene Države napale Iran, to bi imalo ozbiljan i materijalan uticaj na tržište nafte i moglo bi značajno da poremeti snabdijevanje. U tom scenariju, potencijalno bi moglo da bude ugroženo i do deset miliona barela dnevno, ili čak više, u zavisnosti od toga gdje bi došlo do prekida isporuka. To bi snažno poguralo cijene naviše. Ipak, važno je istaći da se trenutno nalazimo u situaciji u kojoj je višak ponude znatno manji nego što je tržišni konsenzus očekivao. Zbog toga smatram da su trenutne cijene nafte opravdane, pa čak i da imaju prostora za rast, i bez uračunavanja dodatnih geopolitičkih rizika." Cijeli razgovor poslušajte u videu na početku članka. |