Nafta je pala nakon dvodnevnog rasta kako su se znaci većih američkih zaliha takmičili s očekivanjima da će OPEC+ produžiti rezove u snabdijevanju.
Globalni benchmark sirove nafte Brent je pao prema 83 dolara po barelu nakon što je porastao za 2,5 odsto tokom prva dva dana ove sedmice zbog jačanja na fizičkim tržištima. West Texas Intermediate bio je ispod 79 dolara.
Američki institut za naftu i gas (API), koji finansira industrija, izvijestio je da su nacionalne zalihe nafte porasle za više od osam miliona barela, uključujući i one u skladištu Cushin, Oklahoma. Zvanični podaci o američkim zalihama dolaze kasnije u srijedu. Ako ovi podaci potvrde povećanje, to bi bila peta uzastopna nedjelja rasta u zemlji koja je najveći potrošač nafte.
Nafta i dalje teži ka drugom mjesečnom rastu, iako cijene ostaju unutar relativno uskog raspona. Napredak je podržan rezovima u snabdijevanju OPEC-a i njegovih saveznika, a očekuje se da će se grupa složiti da produži smanjenja i u drugom kvartalu, kako bi ojačali tržište. Cijene su takođe podstaknute tenzijama na Bliskom istoku.
Tržišta nafte izgledaju prilično stabilno, sa cijenama oko 80 dolara po barelu, rekao je Russell Hardy, šef Vitol Grupe, na Međunarodnoj energetskoj nedjelji u Londonu. Tržišta nafte su mnogo manje krhka nego što su bila prije nekoliko godina, jer su režimi sankcija apsorbovani u sistem, dodao je.