Ponuda je ponovno ključni faktor za globalna tržišta nafte.
U pitanju je rast proizvodnje u zemljama izvan skupine OPEC+, uključujući SAD, što bi moglo premašiti globalnu potražnju koja i dalje, sveukupno gledajući, raste premda usporenim ritmom. Zemlje OPEC-a su se obvezale na snažnija smanjenja u proizvodnji, no trgovci su skeptični da će to biti primijenjeno u dovoljnoj mjeri kako bi se eliminirao višak ponude.
Da bi stvari izgledale kompliciranije, špekulanti i algoritamska trgovina imaju sve snažniji upliv na tržište i potiču promjenjivost u cijenama koja je katkad potpuno u neskladu s fundamentima. Ponekad na to otpada čak i do 80 posto dnevnog trgovanja naftom.
"Izgleda mi vrlo teško imati horizont dalji od jednog tromjesečja. Ovo je nezgodna godina", smatra Trevor Woods koji je glavni direktor za investicije u fondu za trgovinu robama Northern Trace Capital. Po njegovu mišljenju, nafta uvelike ovisi o OPEC-u i njegovim saveznicima i propast dogovora o smanjenju proizvodnje bi mogao snažno srušiti cijenu.
Prije nekoliko tjedana OPEC+ se dogovorio o dodatnom smanjenju proizvodnje za 900 tisuća barela dnevno i to je ključna točka za analitičare i trgovce koji pokušavaju ukalkulirati kretanje odnosa između ponude i potražnje. Trgovci se pitaju hoće li OPEC+ uspjeti dovoljno smanjiti proizvodnju kako bi se kompenzirao očekivani višak.
"Naftni se kartel suočava s potrebom održavanja ravnoteže, a to se vrti oko činjenice da je proizvodnja u SAD-u fundamentalno cjenovno osjetljiva. Što OPEC+ cijene drži na višoj razini smanjenjem proizvodnje, oni tradicionalniji proizvođači i oni koji proizvode na bazi škriljevca će odgovoriti i povećati ponudu", smatra Parsley Ong iz JPMorgana.
U SAD-u je tjedna proizvodnja nafte dosegla rekordnu razinu od 13,3 milijuna barela dnevno prošloga mjeseca. Očekuje se da će ove godine proizvodnja u SAD-u doseći novu rekordnu razinu. Brazil i Gvajana također bi trebali znatno povećati proizvodnju što doprinosi novom valu ponude nafte s područja Sjeverne i Južne Amerike.
Na strani potražnje, rast globalne potrošnje bi trebao usporiti kako slabi gospodarska aktivnost, objavila je Međunarodna agencija za energiju u najnovijim prognozama. Po tim prognozama, potražnja bi trebala rasti za 1,1 milijun barela dnevno ove godine što je dvostruko manje od zadnjih procjena rasta potražnje u 2023. Ipak, ta je brojka još uvijek povijesno gledano visoka. Potrošnja se normalizira nakon poremećaja izazvanog pandemijom, a očekivanja mekog gospodarskog prizemljenja u SAD-u samo potiču potražnju za energijom.
No, na globalnoj razini slika je neujednačena zbog brzog otklona od nafte u nekim sektorima. Primjerice, u Kini, koja je glavni uvoznik nafte, sve snažnije korištenje električnih vozila negativno djeluje na naftnu potrošnju, kaže glavni energetski strateg za Citigroup Anthony Yuen.
Istodobno, kako kaže, ta činjenica ograničava osjetljivost cijene nafte na šire makroekonomske pokazatelje.
"U prošlosti gospodarski su se pokazatelji mogli odmah odraziti na potražnju za gorivom, no ta veza sada slabi rastom uporabe električnih vozila", ističe Yuen.
Analitičari su oprezni i kad su geopolitički rizici u pitanju. Dok i dalje traje rat u Ukrajini, u fokus ulaze i napadi Huta na brodove u Crvenom moru.
U konačnici, globalni proizvođači i dalje imaju moć smanjiti proizvodnju kako bi se uskladila ponuda s potražnjom, no to zahtijeva disciplinu i namjeru.
"OPEC+ je zainteresiran maksimizirati prihode tako da je u njegovom interesu razmotriti rast proizvodnje. No, mislim da će to ovisiti o tome kako se razvija situacija s proizvodnjom u zemljama koje nisu članice te skupine", dodaje Yuen.