Rat Rusije protiv Ukrajine naveo je Evropsku uniju (EU) da primijeni nekoliko paketa sankcija protiv Moskve, što je direktno i indirektno uticalo na trgovinu naftom i prirodnim gasom. Uticaj uvođenja ovih sankcija je sada vidljiv u tome što EU uveliko diverzifikuje svoje izvore snabdijevanja.
Podsjetimo, što se tiče nafte, zabrana EU na uvoz ruske sirove nafte preko mora stupila je na snagu 5. decembra 2022. godine, nakon čega je uslijedio embargo na uvoz naftnih derivata od 5. februara 2023. Ove sankcije uticale su na to da uvoz nafte iz Rusije drastično padne u prvom i drugom kvartalu ove godine.
Kako pokazuje analiza Eurostata, u drugom kvartalu prošle godine Rusija je bila vodeći dobavljač nafte i naftnih proizvoda s učešćem od 15,9 odsto ukupnog uvoza EU. U drugom tromjesečju 2023. Rusija je zauzela tek 12. mjesto, s udjelom od 2,7 odsto. Nasuprot tome, udio Norveške, Kazahstana, SAD-a i Saudijske Arabije u uvozu je povećan u istom tom periodu, dok je Libija postala važan partner, čineći 8,1 odsto uvoza nafte u EU.
Slična situacija je bila i s prirodnim gasom, gdje je udio Rusije pao na 13,8 odsto ukupnog uvoza EU, dok su udjeli Alžira i Norveške znatno porasli. U drugom tromjesečju 2023. godine Norveška je bila najveći snabdjevač EU s udjelom od 44,3 odsto ukupnog uvoza EU, a slijede Velika Britanija (17,8 odsto) i Alžir (16,5 odsto).
Što se tiče tečnog prirodnog gasa (LNG), SAD ostaje vodeći snabdjevač EU u drugom kvartalu 2023. s učešćem od 46,4 odsto u ukupnom uvozu EU, a slijede Rusija (12,4 odsto), Katar (10,9 odsto), Alžir (9,9 odsto) i Nigerija (5,1 odsto). Među ovim dobavljačima, samo su Alžir i Nigerija zabilježili povećanje udjela u poređenju s drugim kvartalom 2022. Nasuprot tome, udio SAD-a, Rusije i Katara je pao, dok su Norveška i Oman postali važni dobavljači, s udjelima od 3,3 odsto i 2,9 odsto.
.webp){kind=icon}
