Svjetske rafinerije ne mogu proizvesti dovoljno dizela čime se otvara mogući novi prostor za inflacijske pritiske dok gospodarstva upadaju u probleme s gorivom koje služi za pokretanje industrijskog i transportnog sektora.
Rast cijene nafte u zadnje vrijeme prema 95 dolara po barelu izgleda blijedo u odnosu na rast cijena dizela. U SAD-u je prošli tjedan cijena skočila na 140 dolara, što je najviša razina u ovo doba godine. U Europi je proteklih tjedana cijena rasla 60 posto.
A stvari mogu biti i gore. Saudijska Arabija i Rusija su smanjile proizvodnju sirove nafte pogodnije za proizvodnju dizela. Početkom rujna obje su države najavile da će ograničenja ostati do kraja godine, a to je razdoblje kada potražnja za dizelom obično raste.
"Kako ulazimo u zimske mjesece postoji rizik od stalnog manjka na tržištu, posebno za destilate. Rafinerije se muče da održe korak", izjavio je čelnik odjela za tržište nafte pri Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA) Toril Bosoni.
Već mjesecima kaska proizvodnja dizela, a na sjevernoj polutci su velike ljetne vrućine usporile rad mnogih tvorničkih pogona. Također, zbog snažnog rasta potražnje rastao je pritisak na rafinerije da više proizvode zrakoplovno gorivo i benzin, kazao je Callum Bruce, analitičar Goldman Sachsa.
Problem je uvećan jer su neki rafinerijski pogoni zbog pada potražnje zatvoreni u doba pandemije. Sada kada se potražnja vraća, nekih pogona više nema.
Rast cijena dizela nadmašuje rast cijene sirove nafte
Ipak, postoji nada da će teškoće se nedostatkom dizela popustiti. S približavanjem zimskih mjeseci popuštaju ograničavajući vremenski uvjeti za rad rafinerija, premda će neke morati proći redovan remont.
Unatoč zapadnim sankcijama, Rusija je i nadalje jedan od najvećih svjetskih opskrbljivača dizelom, ali je najavila da razmatra smanjivanje količina koje šalje na globalna tržišta. Isporuke iz Kine su tijekom ove godine bile blizu najniže petogodišnje razine, a nove veće izvozne kvote neće, smatraju analitičari, spriječiti probleme na tržištu Azije do kraja godine.
Zalihe u SAD-u i Singapuru su trenutačno ispod sezonski uobičajene razine, a općenito u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) zalihe su manje nego prije pet godina.
"Dizel je gorivo koje pokreće kamione, a oni prijevoze robu iz tvornica na tržište. Kada cijene dizela rastu, veći troškovi transporta se prenose na tvrtke i potrošače", kaže Clay Seigle iz tvrtke koja se bavi analizom energetskog sektora Rapidan Energy Group.
Zalihe dizela u zemljama OECD-a
Po njegovim riječima, rastuće cijene goriva bi mogle podrovati nadu da će SAD izbjeći recesiju, pa uoči izborne godine razvoj situacije pomno prate u Washingtonu.
Seigle napominje kako bi rast cijena dizela mogao navesti rafinerije da odluče više proizvoditi to gorivo, a manje benzin.
Situacija s dizelom nije potencijalno gora, jer rast potrošnje nije na razini onoga što se događa s ostalim gorivima.
Izvješće iz prošloga tjedna IEA-e govori da bi ove godine potrošnja dizela mogla rasti oko 100 tisuća barela dnevno. Kod benzina je to 500 tisuća barela, a kod avionskog goriva i kerozina više od milijun barela.
"U biti riječ je o pitanju opskrbe. Europske rafinerije nisu mogle ovo ljeto stvarati zalihe zbog brojnih neplaniranih ispadanja pogona iz rada, što utječe na situaciju uoči zime", ocjenjuje Eugene Lindell iz konzultantske tvrtke FGE.
.webp){kind=icon}
