Visoke temperature od Teksasa do Tokija zabilježene u toku leta predstavljaju još jedan od uzroka sve veće glavobolje za energetski sistem, ekstremna toplota postaje prijetnja za snabdijevanje gorivom.
Pored toga što su dovele do skoka potražnje za električnom energijom, kako je rasla upotreba klima-uređaja, visoke temperature dovele su do niza poremećaja u rafinerijama nafte. To je pomoglo da se cijene benzina u SAD-u održe na visokom nivou, pri čemu je uočeno da povećanje troškova dizela premašuje cijenu sirove nafte. Ovo ljeto je bilo posebno naporno: nakon najtoplijeg juna zabilježenog do sada, juli je odnio titulu najtoplijeg mjeseca u istoriji.
Ekstremna vrućina dovela je do toga da su rafinerije u toku ta dva mjeseca smanjile preradu nafte za najmanje dva odsto na globalnom nivou, pokazuju podaci Macquarie Group. Iako se to možda ne čini mnogo, prekidi su pogodili sistem rafiniranja koji je već bio opterećen nedovoljnim ulaganjima i zatezanjima na tržištima naftnih proizvoda uzrokovanih ratom u Ukrajini.
"Ekstremni vremenski uslovi zabilježeni ove godine su zaista značajna stvar", rekao je Ben Luckock, jedan od rukovodilaca giganta za trgovinu naftom u vidu robe Trafigura Group. "Vrelina je stvorila velike teškoće rafinerijama u Evropi i Americi, uzrokujući prekide u radu i probleme koje je teže popraviti", rekao je on u intervjuu u Singapuru ove nedjelje.
Evropska prerada sirovina u toku leta pala je za 700.000 barela dnevno u odnosu na isti period prošle godine, navodi se u procjeni industrijskog konsultanta FGE. To je oko šest odsto regionalnog protoka, pokazuju podaci iz najnovijeg statističkog pregleda svjetske energetske kompanije BP Plc.
Više od polovine pada uzrokovano je vrućinama, rekao je Steve Sawyer iz kompanije FGE.
Osim što ograničavaju snabdijevanje, visoke temperature povećavaju potražnju za lož-uljem koje se obično koristi za proizvodnju električne energije na Bliskom istoku i južnoj Aziji. Takođe povećavaju troškove transporta jer isušuju važne plovne puteve kao što su rijeka Rajna i Panamski kanal.
"Rast temperature ograničava i radnu efikasnost rafinerija", a takođe ima i dolazi i do većeg broja prekida zbog zastarjelosti postrojenja, rekla je Serena Huang, vodeća analitičarka za Aziju u kompaniji Vortexa Ltd. "Prekidi u snabdijevanju rafinerije ili operacijama otpreme gotovo sigurno će povećati neizvjesnost i volatilnost cijena na tržištu."
Ekstremne vrućine i dalje predstavljaju mnogo veći problem za elektromreže nego za rafinerije goriva. Međutim, njihov uticaj na tržišta goriva još je veći zbog smanjenja zaliha, pri čemu su američke zalihe srednjih destilata, uključujući dizel, blizu petogodišnjeg sezonskog minimuma.
Ipak, nije samo rast žive u termometru to što ugrožava rad rafinerija i podiže cijene goriva.
"Klimatske promjene takođe izazivaju ekstremnije zimske vremenske prilike širom sjeverne hemisfere jer Pacifik, koji se zagrijava, može da se pomjeri ka sjeveru i potisne na jug polarni talas, izazivajući snižavanje temperatura u Sjevernoj Aziji, Evropi i Sjevernoj Americi", rekao je Henning Gloystein iz Eurasia Groupa.
Mraz u SAD-u krajem decembra bio je primjer toga. Protočnost rafinerije opala je za oko dva miliona barela dnevno tokom tog perioda, rekao je Persli Ong, šef sektora za energetska i hemijska istraživanja u Aziji u kompaniji JPMorgan Chase & Co.
Sve veći broj poremećaja u radu rafinerija izazvanih vremenskim prilikama ističe i sve veće teškoće u procesu smanjenja i prestanka upotrebe fosilnih goriva i istovremenu borbu s njihovim uticajem na klimu.
"Tržište je preosjetljivo na bilo kakve neočekivane poremećaje u snabdijevanju u bilo kojem mjestu", rekao je Frederic Lasserre iz firme Gunvor Group Ltd. "Svi znaju da ne postoji plan B. Nemamo zalihe i nigdje nemamo višak kapaciteta."
--U pisanju teksta pomogla Elizabeth Low.