Druga uzastopna žetva pšenice u Rusiji ojačala je poziciju ove zemlje kao prvog svjetskog izvoznika, ali takođe i ublažila cijenovne pritiske uzrokovane invazijom na Ukrajinu.
Ruski rat — uključujući blokadu i bombardovanje luka — usporio je ukrajinski izvoz hrane, pomažući da Rusija učvrsti dominaciju na globalnom tržištu pšenice. To se ogleda u rekordnim isporukama iz ove zemlje, čiji trgovci uspijevaju da prevaziđu finansijske i logističke izazove sa kojima su se neki od njih suočili nakon invazije.
Međutim, ruske luke za isporuke žita koje su u potpunosti popunjene takođe su dale prednost potrošačima pšenice koje pogađa kriza nastala zbog rasta životnih troškova - najniže cijene u skoro tri godine. Uprkos naporima ruskih vlasti da iskoriste situaciju, podižući cijene pšenice kako bi dopunile državnu kasu, na tržištu Čikaga trguje se po cijeni koja je više nego upola niža u odnosu na maksimalnu cijenu, po početku rata.
"Ruska pšenica nema veliku konkurenciju", rekla je Hélène Duflot, analitičarka tržišta žitarica u firmi Strategie Grains. "Rusija trenutno određuje cijene."
Bloomberg Mercury
I pored prezasićenosti ponude koja snižava cijene, Rusija pokušava da iskoristi svoju dominantnu poziciju da postavi donju granicu na tržištu. Ne samo da bi time umirila farmere koji negoduju zbog sve nižih prihoda, već bi takođe, generisanjem dodatnih poreskih prihoda, dopunila državnu kasu.
Ruski zvaničnici pokušavaju da neformalno nametnu donju granicu za cijene izvoza, tvrde izvori upoznati sa ovim pitanjem. Zbog toga su neki trgovci da ponovo pregovaraju ili čak otkažu ugovorene poslove, kažu izvori, tražeći da ne budu identifikovani jer je riječ o privatnim informacijama.
Vlada može da uspostavi donju granicu za cijene odbijajući da odobri dokumente za izvoz jeftinijim pošiljkama, kažu izvori. Ipak, donja granica do sada nije doslijedno primjenjivana.
Ovog mjeseca Egipat je rezervisao ogromnu količinu ruske pšenice u okviru privatnog dogovora po cijeni ispod nezvanično najniže cijene na javnim tenderima. Nekoliko dana kasnije, iz Egipta je saopšteno da će trgovcima biti dozvoljeno da isporučuju žito koje vodi porijeklo iz drugih zemlja pored Rusije. To omogućava ruskom ministarstvu poljoprivrede da "sačuva obraz" u ugovorima prema kojima se žitarica prodaje ispod cijene, kaže Andrey Sizov, direktor istraživačke firme SovEcon.
"Ako trgovci ne prodaju rusku pšenicu, to implicira da nisu prekršili ruski donji prag cijena", rekao je Sizov.
Rusko Ministarstvo poljoprivrede nije odgovorilo na pitanja da li primjenjuje zvanično određenu donju cijenu. "Ostajemo pri našim cijenama, koje diktiraju povećani troškovi proizvodnje", rekao je Eduard Zernin, rukovodilac Ruskog saveza izvoznika žitarica.
Ipak, donja granica za cijene je još jedan znak da Kremlj želi da pooštri kontrolu nad ruskim izvozom žitarica, a time i nad globalnim tržištem.
Međunarodne trgovinske kuće izašle su iz Rusije ranije ove godine nakon kritika stranih kompanija. Moskva takođe nastavlja da privlači kupce u Africi i na Bliskom istoku, dok napada ukrajinsku infrastrukturu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i miješa žito iz okupiranih regiona sa sopstvenom proizvodnjom.
Ministarstvo poljoprivrede SAD je ranije ove nedjelje povećalo svoje prognoze za ruski izvoz, dok je smanjilo projekciju za globalne isporuke.
"Nastavak ruskog izvoza i konkurentnih cijena bili su glavni faktor koji utiče na raspoloženje izvoznika u drugim ključnim zemljama izvoznicama posljednjih mjeseci“, rekao je Alexander Karavaytsev, glavni ekonomista Međunarodnog savjeta za žitarice.
-- U pisanju teksta pomogao Abdel Latif Wahba.
.webp){kind=icon}
