Cijene svinjskog mesa ubjedljivo su najviše poskupjele u odnosu na druge vrsta mesa ove godine, a tome je posljednjih nedjelja doprinjela i neizliječiva afrička kuga zbog koje su u Srbiji već uništene desetine hiljada svinja.
Cijene mesa u Srbiji znatno su se uvećale u toku prošle godine, a rast cijena je dostigao vrhunac u julu 2022. kada je međugodišnji rast iznosio čak 25,6 odsto. Međutim, tu nije kraj. Cijene su nastavile da rastu i prema posljednjim podacima, u julu 2023. godine, meso je dodatno poskupjelo za 13,3 odsto što čini kumulativno poskupljenje za dvije godine veće od 40 odsto, tačnije 42 procenta.
Republički zavod za statistiku meso posmatra kao jednu kategoriju, pa je teško izdvojiti rast cijena pojedinih kategorija mesa. Ipak, prema podacima Ministarstva za unutrašnju i spoljnu trgovinu, od tri vrste mesa čije cijene oni prate, svinjsko se posebno izdvaja po rastu cijena. Dok je piletina poskupela oko četiri dinara od januara (kada su cene bile zamrznute), junetina je poskupela u prosjeku devet dinara. Nasuprot tome, svinjetina je u Srbiji skuplja čak 96 dinara.
Podsjetimo, Vlada Srbije odmrzla je cijene piletine i svinjetine u februaru ove godine, nakon uvođenja ograničenja gornje granice cijena u julu 2022. godine. Cijene su nakon odmrzavanja porasle, čemu je doprinijela i afrička kuga svinja, zarazna bolest od koje uginu sve oboljele životinje, a koja se ne liječi.
Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković rekla je da je u Srbiji zaustavljeno širenje afričke kuge svinja. Međutim, kako je dodala, eutanazirano je 38.000 svinja.
"Uspjeli smo da zaustavimo širenje afričke kuge. Eutanazirano je 38.000 svinja, redovno se isplaćuju vlasnici čije su svinje uništene. Bitno je da branimo velike farme, napravili smo pojaseve odbrane, i to je dalo rezultata. Bitno je da smo zaustavili, da nema širenja i da nema panike među poljoprivrednicima", istakla je Tansković za RTS.
Inače, na zaraženim područjima vrši se eutanazija svih svinja, a na ugroženom se vrši popis gazdinstava koja drže svinje. To samo doprinosi trendu u Srbiji gde broj svinja opada iz godine u godinu.
Uz to, cijene svinjetine rastu širom svijeta, a posebno u Evropskoj uniji.
Cene svinjetine izražene u evrima u Evropskoj uniji, Brazilu, Kanadi i SAD/Eurostat
Tokom 2022. godine, broj zaraženih domaćih i divljih svinja značajno se smanjio u nekim zemljama, poput Rumunije, Poljske i Bugarske u odnosu na prethodnu godinu, prema novom izvještaju koji je objavila Evropska agencija za bezbijednost hrane. Međutim, kuga je ponovo detektovana u Grčkoj i Češkoj, a nastavlja da se širi u Srbiji i Moldaviji. Prošle godine je afrička kuga svinja uočena prvi put i u Sjevernoj Makedoniji, navedeno je u saopštenju.
Iste godine u Srbiji je prema zvaničnoj statistici opao broj svinja, kao i prirast i količina proizvedenog svinjskog mesa.
Kako navodi u saopštenju agencija za bezbijednost hrane, područja pogođena afričkom kugom svinja trpe značajne finansijske gubitke zbog uginuća životinja, ograničenja izvoza svinja i mesa, kao i troškova za mjere kontrole. U Evropi trenutno ne postoje odobrene vakcine protiv te bolesti, tako da epidemija može dovesti do gubitka velikog broja svinja koje se čuvaju na farmama u pogođenom području. To svakako nije dobar znak ni za stočare ni ljubitelje svinjskog mesa u Srbiji.
Profesorka Sonja Radojičić sa Katedre za zarazne bolesti životinja i bolesti pčela Fakulteta veterinarske medicine kaže da od 2019. godine traje teška borba sa ovom bolešću koja se za sada iz Srbije nije proširila na okolne zemlje. "Napori veterinara da zaustave širenje afričke kuge svinja u Srbiji moraju da budu podržani odgovornim i pravovremenim reakcijama državnih institucija, lovačkih udruženja i svih učesnika u lancu proizvodnje i trgovine svinjama", rekla je ona.
Srbija se pridružila Evropskoj agenciji za bezbijednost hrane u borbi protiv afričke kuge svinja u kampanji "Stop afričkoj kugi svinja", koja podstiče komercijalne i manje farmere, veterinare i lovce da "otkrivaju, spreče i prijavljuju" slučajeve ovog virusa kod domaćih i divljih svinja. Kampanja se realizuje u partnerstvu sa lokalnim vlastima u 18 zemalja.
.webp){kind=icon}
