Istraživanje koje su proveli Global Energy Monitor i Bankwatch navodi da će 3,5 milijarde eura vrijedni planovi novih plinskih elektrana, plinovoda i terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na zapadnom Balkanu prisiliti zemlje na tom području da uvoze više plina no ikad, što će proizvesti ekonomske i energetske sigurnosne rizike te ugroziti ionako izazovnu energetsku tranziciju.
Global Energy Monitor je nevladina udruga sa sjedištem u SAD-u koja potiče prijelaz na čistu energiju. Bankwatch potiče održivi razvoj i ponajviše djeluje u Srednjoj i Istočnoj Europi.
Prema izvješću, trenutačno se planira trostruko veći kapacitet proizvodnje električne energije postrojenjima pogonjenim na plin. Sadašnji je kapacitet 779 megavata, a on bi dosegnuo, sukladno planiranim investicijama, 2442 megavata.
U planu je izgradnja po jednog LNG terminala u Crnoj Gori i Albaniji s kapacitetom od 500 milijuna kubičnih metara plina, što bi, kako se navodi, povećalo izloženost ionako volatilnom LNG tržištu. Istodobno, predviđena je izgradnja 2715 kilometara novih plinovoda koji bi dopremali plin iz Grčke, Hrvatske i drugih susjeda.
Podsjetimo, Hrvatska proširuje kapacitet svojeg LNG terminala na Krku kako bi mogla opskrbljivati europske partnere i susjedna tržišta.
Šest država zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija – u 2021. potrošile su tek 3,7 milijardi kubičnih metara plina, što je četiri posto potrošnje Njemačke u toj godini.
"No predloženo širenje plinske infrastrukture, koje podržavaju EU i SAD, izložilo bi tu regiju volatilnosti cijena i (mogućim) manjkovima u isporuci kakve je iskusio veliki dio Europe prošle godine. Albanija, Kosovo i Crna Gora trenutačno nisu povezane na plinske mreže, pa bi nova infrastruktura stvorila potpuno novu situaciju ovisnosti o plinu", ističe se u izvješću.
Obnovljivi potencijal
Global Energy Monitor i Bankwatch podsjećaju da je šest zemalja zapadnog Balkana područje s velikim potencijalom solarne i energije vjetra, pa porast plinske infrastrukture samo stvara zapreke za integraciju u EU koji je fokusiran na zelenu tranziciju.
"Infrastruktura za plin fosilnog podrijetla koja bi se sada izgradila postat će teret. Ona će povećati uvoznu ovisnost ili će završiti kao nedovoljno iskorištena imovina. Ako su EU i tamošnje banke išta naučile od nedavnih problema u opskrbi, moraju prestati s poticanjem plinskog razvoja u regiji (zapadnog Balkana)", rekla je Pippa Gallop iz udruge Bankwatch.
Isto smatra i Robert Rozansky, istraživač u udruzi Global Energy Monitor.
"Zemlje diljem svijeta uslijed globalne energetske krize ponovno se premišljaju oko planova za uvoz ovog (cjenovno) volatilnog i nečistog goriva. Ako zapadni Balkan nastavi sa svojim planom, prijelaz na čistu, domaću i priuštivu energiju samo će postati teži", rekao je.
.webp){kind=icon}
