Nafta se kreće ka najvećem padu u prvom kvartalu od 2020. godine

Cijena nafte na svjetskom tržištu trgovanje u četvrtak započela je padom, dok investitori odmjeravaju izglede za politiku Federalnih rezervi (Fed) nakon još jednog povećanja.

Američkom naftom WTI trguje se po cijeni od 70 dolara po barelu. Predsjednik Feda Jerome Powell rekao je da se očekuje još pooštravanja nakon povećanja od 25 baznih poena u srijedu, i dodao da stope neće biti smanjene ove godine. Ovi komentari su uslijedili manje od dvije sedmice nakon najteže bankarske krize od 2008.

Privlačnost rizične imovine, uključujući robu, takođe je narušena nakon što je ministarka finansija Janet Yellen rekla da regulatori ne žele da obezbjede "pokriveno" osiguranje depozita kako bi stabilizovali bankarski sistem bez rada sa zakonodavcima, vraćajući fokus na krhkost finansijskih institucija.

Nafta se kreće ka najvećem padu u prvom kvartalu od 2020. godine, kada je pandemija srušila potražnju. Pad je podstaknut zabrinutošću oko potencijalne recesije SAD, snažnim ruskim tokovima uprkos zapadnim sankcijama i bankarskim previranjima. Ipak, postoje znaci snažne potražnje u Aziji dok se Kina oporavlja nakon što je nacija odbacila politiku "Covid-Zero" krajem prošle godine.

Cijene:

• WTI za isporuku u maju je pao, uz trodnevni rast, pa je izgubio 0,7 odsto na 70,44 dolara po barelu u 7.14 ujutru u Londonu.

• Brent za majsko poravnanje oslabio je 0,5 odsto na 76,30 dolara za barel.

Dok su trgovci odmjeravali vjerovatan pravac djelovanja Feda tokom 2023. godine, dolar je u četvrtak popustio, nudeći podršku sirovinama, uključujući naftu, čija je cijena u toj valuti. Kako se ciklus penjanja američke centralne banke bliži kraju, dolar bi trebalo da oslabi i pruži "snažan vetar u leđa tržištima roba", prema Australia & New Zealand Banking Group Ltd.

 

Državne zalihe sirove nafte u SAD su porasle na najviši nivo od maja 2021, pokazuju podaci Uprave za energetske informacije.