.webp){kind=icon}
Značajno veća ponuda svih primarnih poljoprivrednih proizvoda zabilježena je tokom cijele sedmice na robno-berzanskom tržištu, saopćila je Produktna berza iz Novog Sada. Pšenica bilježi rast cijene i novi cjenovni maksimum, dok s druge strane cijene kukuruza i soje su u padu.
Vlada Srbije je 20. aprila djelimično ublažila prvobitnu odluku o zabrani izvoza strateških poljoprivrednih proizvoda i odobrila mjesečne kvote za izvoz po 150.000 tona pšenice i kukuruza, 20.000 tona brašna i osam miliona litara rafiniranog suncokretovog ulja. U maju je ukinuta potpuno odluka o zabrani izvoza brašna, na osnovu procjene da je snabdjevenost brašnom i pšenicom na domaćem tržištu dobra i da "slobodan izvoz brašna ne može da ugrozi snabdjevenost domaćeg tržišta".
"Stari ugovori su zaključeni do 9. marta ove godine i nisu mogli da isprate kretanje cena na svetskoj berzi I mislim da ima više veze sa uzdržanom prodajom od strane proizvođača koji traže i 50 dinara cenu za pšenicu. Oni mogu da čekaju još jer imamo mesec i po do nove žetve. Takođe, bez obzira što je rano, moram da kažem da nas očekuje normalan rod ove godine i prinose na našem desetogodišnjem nivou, očekivani rod od tri miliona tona za ovu godinu," kaže Sunčica Savović, direktorica Udruženja Žita Srbije u izjavi za Bloomberg Adria. Ona dodaje da se na Produktnoj berzi odvija svega dva posto trgovine od ukupne trgovine u državi, ali da su cijene realne kao i da Srbija troši mjesečno 135.000 tona pšenice.
Najveći udio u trgovanju u Novom Sadu ove sedmice bilježi pšenica. Povećana aktivnost učesnika na ovom tržištu, u odnosu na prethodni period, dovela je do nove rekordne cijene ove žitarice, navodi se u saopćenju sa Produktne berze. Trgovanje pšenicom započeto je po cijeni od 39,50 dinara (0, 66 KM) po kilogramu bez PDV-a, a kako je sedmica odmicala, ponude su dostizale viši cjenovni nivo. Najviša ponuđena cijena bila je 41,00 dinar (0,68 KM) po kilogramu bez PDV-a, međutim realizovanih ugovora na ovom nivou nije bilo. Krajem sedmice, realizovani ugovori su dostigli cijenu od 40,50 dinara (0,67 KM) po kilogramu bez PDV-a, što je najviša registrovana cijena za pšenicu rod 2021. godine. U odnosu na prošlu sedmicu, ova žitarica bilježi rast cijene od 1,14 posto. Ovosedmična ponder cijena iznosi 40,19 dinara (0,67KM) po kilogramu bez PDV-a.
Indija je 14. maja zabranila izvoz pšenice na koji je svijet računao da će ublažiti ograničenja u snabdijevanju izazvana ratom u Ukrajini, rekavši da je prehrambena bezbijednost nacije ugrožena. Izvoz iz Indije će i dalje biti dozvoljen u zemlje kojima je pšenica potrebna zbog bezbjednosti hrane i na osnovu zahtjeva njihovih vlada, saopćila je indijska Generalna direkcija za vanjsku trgovinu u obavještenju od 13. maja. Sve druge nove pošiljke bit će odmah zabranjene.
Vlada Kovačević sa Instituta za ekonomiku poljoprivrede kaže za Bloomberg Adria da će cijena pšenice definitivno ići na gore iz nekoliko razloga, a da je poslije Ukrajine i Rusije, Indija najveći proizvođač te će odluka njihove vlade uticati na tržište.
"Sve što se dešava od kretanja na svetskom tržištu cena preliva se i na naše tržište, pa će se zabrana u Indiji odraziti i na cene i ponudu i potražnju, a kraj je sezone i pšenica više ne može da se seje. Takođe, treba videti koliko pšenice imamo u zalihama, koliko su iskorišćene kvote na izvoz kada dođe izveštaj sa carine u junu, ali i kolika će biti žetva. Sve ovo proizvođači kalkulišu, a s obzriom da najviše izvozimo u zemlje regiona, partneri su i malo izgubili poverenje da ćemo ih snabdeti pšenicom, pa su zbog naše zabrane izvoza morali da se snađu na drugoj strani", navodi Kovačević i objašnjava da su zabrane na izvoz vjerovatno nanijele štetu.
Iz Produktne berze navode i da je na tržištu kukuruza, od početka sedmice bila primjetna povećana ponuda, dok su kupci bili manje zainteresovani za kupovinu. Ponude su se početkom sedmice kretale na cjenovnom nivou od 33,70 dinara (0,56 KM) do 34,50 dinara (0,57 KM), da bi uslijed slabije tražnje, došlo do negativnog cjenovnog trenda. Krajem sedmice kukuruz je bio nuđen po nižim cijenama, od 32,80 do 33,00 dinara (0,55 KM) po kilogramu bez PDV-a. Kupoprodajni ugovori su zaključeni u rasponu cijena od 33,00 (0,55 KM) do 34,00 dinara (0,57 KM) po kilogramu bez PDV-a. Ponderisana cijena iznosi 33,33 dinara (0,55 KM) po kilogramu bez PDV-a, što predstavlja pad cijene od 1,98 posto u odnosu na prošlu sedmicu. Trgovalo se i kukuruzom sa povišenim procentom vlage u cjenovnom rasponu od 33,20 do 33,70 dinara (0,55 KM) po kilogramu bez PDV-a.
Za razliku od tržišta žitarica, tržište soje je kako je sedmica odmicala bilo u padu, saopćila je Produktna berza. Početkom sedmice soja je trgovana po cijeni od 82 dinara (1,36 KM) po kilogramu bez PDV-a, dok su ponude dostizale i više cjenovne nivoe. Međutim, tražnja na dosta nižem cjenovnom nivou od ponude je tokom sedmice ukazivala na tendenciju pada cijene ove uljarice. Ugovori tokom sedmice zaključivani su na nižem cjenovnom nivou u odnosu na početak sedmice, od 79 do 80 dinara (1,31 do 1,33 KM) po kilogramu bez PDV-a. Soja na paritetu CPT trgovana je po cijeni od 82,70 dinara (1,78 KM) po kilogramu bez PDV-a. Na samom kraju sedmice zabilježena je potpuna pasivnost učesnika na ovom tržištu. Ponder cijena za ovu sedmicu iznosi 80,16 dinara (1,33 KM) bez PDV-a, što ukazuje na negativan trend kretanja od -4,46 posto, u odnosu na prošlu sedmicu.
Ukupno je prometovano 4.380 tona robe u vrijednosti od 224.221.800 dinara (3.730.326,52 KM).
I prognoze Narodne banke Srbije (NBS) računaju na dalji rast cijena žitarica na domaćem tržištu, koje prate kretanje svjetskih cijena.
"Krajem februara i početkom marta cena pšenice porasla je preko 60 procenata. U našoj projekciji, pretpostavke o kretanju ovih cena u narednom periodu bazirali smo na podacima o fjučersima na svetskim berzama, prema kojima bi rast iznosio oko 17 procenata, a naredne godine trebalo bi da usledi pad od oko devet procenata," navode iz NBS.
