Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH oglasilo se saopćenjem za javnost u kojem je zatražilo hitno reagiranje Direkcije robnih rezervi Federacije BiH i ponudu otkupne cijene za pšenicu i ječam.
"Žetva je skoro na samom kraju (pšenica, ječam), a da se otkupna cijena još zvanično ne zna. Tražimo hitno reagiranje i ponudu cijene od robnih rezervi Federacije BiH. Kako znamo ove godine su robne rezerve dobile značajno više sredstava iz budžeta. Sredstva su izdvojena upravo da bi se moglo pravovremeno reagirati i otkupiti što više domaće pšenice. Dakle krajnje je vrijeme za otkupnu cijenu pšenice i njen otkup", saopćeno je iz Udruženja poljoprivrednika FBiH.
"Robne rezerve to trebaju spriječiti, naravno u saradnji sa vlastima, da ne bi opet došli u situaciju da uvozimo skupu robu", poručili su iz Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Podsjećamo, ni nakon nekoliko sastanaka nije dogovorena otkupna cijena pšenice između ratara i mlinara u Republici Srpskoj. Na prvom sastanku između semberskih proizvođača i mlinara ratari su tražili da cijena pšenice bude 0,82 KM po kilogramu, dok su mlinari spremni platiti 0,60 KM.
Pročitaj više: Lome se koplja oko otkupne cijene pšenice
Još uvijek nema dogovora oko otkupne cijene pšenice
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije kazao je da u otkupne cijene treba uzeti u obzir cijene repromaterijala, goriva, i punih agrotehničkih mjera.
Na drugom sastanku, koji je održan početkom jula, a kojem su prisustvovali i ministarl poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, prema riječima Pašalića usaglašeno je da bi cijena trebala biti od 0,62 do 0,66 KM.
S druge strane, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović rekao je da ovaj sastanak nije doveo do približavanja stavova o otkupnoj cijeni pšenice. Dodao je da su poljoprivredni proizvođači predlagali da otkupna cijena pšenice bude od 0,65 do 0,67 KM, dok se mlinoprerađivači nisu izjasnili ni blizu ove predložene cijene.
On ističe da se prinosi, u zavisnosti od toga da li je upotreba mineralnih đubriva redukovana ili ne, kreću od tri do osam tona po hektaru, a tamo gdje je primijenjena puna agrotehnika i gdje su zemljišta kvalitetna prinosi su i devet tona po hektaru.
"Imali smo jaka ulaganja, jako visoke cijene inputa, tako da uz relativno niske prinose moramo na neki način kroz cijenu pokriti te neplanske troškove koje smo imali kako bismo dobili volju da zasnujemo novu proizvodnju", rekao je Marinković te dodao: "Većina poljoprivrednih proizvođača prinuđena je da rod pšenice sačuva, uskladišti i da predaju na neizvjesnost u nekom narednom periodu. S obzirom na to da je pšenica berzanska roba, stalno su prisutne određene oscilacije na cjenovnom tržištu. Vidjet ćemo na koji način će odreagovati poljoprivredni proizvođači i kako na najbolji način uspjeti plasirati taj rod, doći do novca i planirati eventualno sjetvu za iduću jesen".
Marinković je pojasnio da je dobar dio poljoprivrednika pšenicu ostavio kući na lageru, drugi dio je predao na skladištenje, a neki su je prodali po 0,62 KM sa mogućnosti da se doplati u narednih mjesec dana ukoliko se dogovori nekakva cijena, a jedan dio poljoprivrednika je prodao po 0,64 KM.
On je naglasio da dio poljoprivrednika čeka još veću cijenu i dodao da su opravdani zahtjevi poljoprivrednika za povećanom cijenom pšenice u odnosu na trenutnu.