Šta slabiji dolar znači za privredu

Dolar obično jača u vremenima ekonomskih ili geopolitičkih previranja, ali u 2026. veliki dio neizvjesnosti i političkih potresa dolazi iz samih Sjedinjenih Američkih Država (SAD) - a predsjednik Donald Trump pozdravio je pad američke valute koji je uslijedio. Dolar je u godinu dana ukupno oslabio za oko devet posto u odnosu na korpu svjetskih valuta, a u januaru je pao najniže od marta 2022. Ne izgleda da će pritisci na pad uskoro nestati.

Slabiji dolar odjekuje kroz američku i svjetsku privredu. U SAD-u rastu cijene uvozne robe, što kupovinu čini skupljom za američke proizvođače i potrošače, dok američki izvoz postaje privlačniji kupcima u inozemstvu.

Evo šta treba znati o padu dolara i šta očekivati ako valuta ostane pod pritiskom.

Zašto dolar slabi

Više faktora vrši pritisak na američku valutu. Analitičari navode da nepredvidiva vanjska politika Trumpove administracije - uključujući povremene prijetnje preuzimanjem Grenlanda i nasilno svrgavanje predsjednika Venezuele - podriva uobičajenu ulogu dolara kao sigurnog utočišta u vremenima neizvjesnosti. Trumpovi ponovljeni napadi na nezavisnost Federalnih rezervi (Fed) također vrše pritisak na dolar, kao i mogućnost dodatnog smanjenja kamatnih stopa centralne banke. Niže kamatne stope slabe dolar jer investitori traže viši prinos od štednje na drugim mjestima.

Pad dolara | Bloomberg

Trumpova administracija i mnogi analitičari tvrde da je dolar postao precijenjen i da su nedavna slabost i izgledi za daljnju deprecijaciju svojevrsno suočavanje s realnošću na koje je svijet trebalo da bude spreman. Tokom Trumpovog prvog mandata, predsjednik je isticao da je decenijama, kao dio temelja svjetske ekonomske integracije, ostatak svijeta vještački jačao dolar. Optužbe za manipulaciju valutama bile su česte u najmanje dvije decenije. Kina i druge azijske zemlje često su optuživane da obaraju vrijednost svojih valuta, dok su evropski zvaničnici ponekad otvoreno priznavali da ne žele da euro pređe određene nivoe.

Američki ministar trgovine Howard Lutnick rekao je 10. februara da je trenutna vrijednost dolara možda bliža onoj na kojoj prirodno treba biti.

Koja je uloga dolara u svjetskoj privredi

Dolar je najbliže jedinstvenoj valuti što svijet ima. On je temelj međunarodnih finansija i najčešće korišteno sredstvo plaćanja u međunarodnim transakcijama. SAD koristi dolar i kao instrument vanjske politike - naprimjer, znatno je ograničio mogućnost Rusije da trguje u dolarima nakon potpune invazije na Ukrajinu 2022.

Kako se razvijalo povjerenje u američki dolar

Prema riječima analitičara, zabrinutosti koje potkopavaju dolar zadiru u samu srž načina na koji Trumpova administracija upravlja zemljom. Dominantnoj valuti potrebna je snažna demokratija, što podrazumijeva vladavinu prava, nezavisnu centralnu banku, slobodne i poštene izbore i slobodu medija. Druga Trumpova administracija stavila je te temelje na probu. Trump je više puta govorio da želi smijeniti predsjednika Feda Jeromea Powella, a Ministarstvo pravde pokrenulo je istragu o renoviranju sjedišta Feda, što je grupa zakonodavaca iz obje stranke ocijenila kao politički motiviran potez. Trump je također vršio pritisak na Fed da smanji kamatne stope i jasno stavio do znanja da očekuje da Kevin Warsh, njegov kandidat za nasljednika Powella, provodi takvu politiku, dovodeći u pitanje široko prihvaćeno uvjerenje da centralna banka treba djelovati bez političkog utjecaja. Svi ti potezi, prema ocjeni analitičara, nagrizaju povjerenje u američku valutu.

Dodatni izvor pritiska na dolar predstavlja američki javni dug. Javni dug SAD-a porastao je na više od 38 biliona dolara, a njegov udio u bruto domaćem proizvodu premašio je 100 posto - što je najviši nivo od perioda neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Rast federalnog zaduživanja slabi dolar jer umanjuje povjerenje investitora u sposobnost SAD-a da izmiruje svoje obaveze.

Želi li SAD i dalje snažan dolar

Signali iz Trumpove administracije su pomiješani. Trump često nagovještava da želi slabiji dolar u odnosu na druge velike valute kako bi podstakao potražnju za američkom robom. Istovremeno poručuje da želi da dolar zadrži status sidra svjetskih finansija.

Posljednjih dana predsjednik je djelovao kao da potpuno prihvata slabiji dolar. Na pitanje 27. januara brine li ga nedavni pad dolara, Trump je novinarima rekao: "Ne, mislim da je to sjajno". Njegove izjave učvrstile su očekivanja da bi valuta mogla dodatno oslabiti.

Međutim, ministar finansija Scott Bessent dan kasnije ponovio je da SAD ostaje pri dugogodišnjoj politici "snažnog dolara".

Može li dolar zaista biti potisnut

Bila bi potrebna monumentalna promjena u svjetskim finansijama, ekonomskom rastu i geopolitici da bi druga valuta potpuno postala rezervna imovina. I svaka promjena bila bi spora, s obzirom na duboko ukorijenjenu ulogu dolara. Dominacija valute dijelom proizlazi iz veličine američke privrede - ona je velika koliko drugoplasirana Kina, trećeplasirana Njemačka i četvrtoplasirani Japan zajedno. Strani investitori su zaključno s junom 2024. držali 31 bilion dolara u američkim akcijama i obveznicama, a za povlačenje takvih ulaganja bilo bi potrebno vrijeme.

Svaki pokušaj potiskivanja dolara zahtijevao bi valutu iza koje stoji duboko i likvidno tržište duga, što nijedna druga zemlja trenutno ne može ponuditi. Nedostatak jedinstvenog tržišta duga u eurozoni koje bi moglo parirati dolaru nedavno su istakle i Christine Lagarde, predsjednica Evropske centralne banke, i Kristalina Georgijeva, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda.

Vjerovatnije je da svijet uđe u period više dominantnih valuta, pri čemu bi dolar i dalje bio vodeći, ali možda manje nego danas.

Ko dobija, a ko gubi zbog slabijeg dolara

Ako dolar dugoročno oslabi u odnosu na druge velike valute, to bi vjerovatno pogodovalo američkim izvoznicima i proizvođačima. Kupci iz inozemstva imali bi veću kupovnu moć jer bi njihove valute ojačale u odnosu na dolar. Ipak, proizvodnja danas čini znatno manji dio američke privrede nego prije nekoliko decenija, pa bi korist mogla biti manja nego što neki očekuju. Pedesetih godina više od 30 posto zaposlenih Amerikanaca radilo je u proizvodnji. Danas je taj udio pao ispod osam posto, uprkos Trumpovim obećanjima o ponovnoj industrijalizaciji zemlje.

Radnici u proizvodnji čine sve manji udio u radnoj snazi SAD-a | Bloomberg

Slabiji dolar može zakomplicirati sliku ekonomskog rasta jer podstiče inflaciju - američki potrošači moraju plaćati više za robu proizvedenu van SAD-a.

Ako se tendencija slabljenja nastavi, to bi vjerovatno poguralo kamatne stope naviše, što bi opteretilo potrošače kroz skuplje stambene i kredite za automobile, kao i zaduživanje putem kreditnih kartica.

Više stope također znače da će američka vlada morati plaćati više za finansiranje budžetskog deficita, što bi moglo podstaći Kongres da razmotri duboke budžetske rezove.

Je li se to ranije dešavalo

Razgovori o kraju dominacije dolara povremeno su se javljali i ranije. Devedesetih godina japanski jen pominjan je kao mogući rival. Početkom dvijehiljaditih euro je djelovao kao potencijalni izazivač, prije nego što je dužnička kriza u Evropi narušila njegov status.

Događaji u SAD-u - uključujući napuštanje zlatnog standarda 1971. i finansijsku krizu 2008. - također su dovodili u pitanje dominaciju dolara. Ipak, valuta je svaki put opstala, prije svega zahvaljujući snazi američke privrede i odsustvu jasne alternative.