Prinosi od 10-godišnjih obveznica probili pet odsto prvi put od 2007. u SAD

Prinosi od desetogodišnjih američkih obveznica prešli su pet odsto prvi put u 16 ​​godina, podstaknuti očekivanjima da će Federalne rezerve (Fed) zadržati povišene kamatne stope i da će vlada dodatno povećati prodaju obveznica kako bi pokrila rastuće deficite.

Prinosi su porasli za čak 11 baznih poena na 5,02 odsto, što je najviše od 2007. Predsjedavajući Feda Jerome Powell sugerisao je prošle nedjelje da centralni bankari idu ka tome da zadrže stope na postojećim nivoima na svom novembarskom sastanku, ali da ostaju otvoreni za ponovno povećanje ako otporna privreda poveća inflatorne rizike.

U međuvremenu, od investitora u obveznice se traži da kupuju sve veće količine državnih hartija od vrijednosti. Američki budžetski deficit je narastao, dijelom zbog rastućih troškova kamata. Istovremeno, Fed ne zamjenjuje sve obveznice u svom bilansu stanja kako one dospjevaju. Procjenjuje se da će se neizmireni dug povećati za 1,5 do dva biliona dolara 2024. godine, u odnosu na oko jedan bilion dolara ove godine.

"Prinosi rastu jer konačno vidimo da dolazi do ponude", rekao je u ponedeljak na Bloomberg TV Tom Tzitzouris, šef istraživanja fiksnih prihoda u Strategas Research Partnersu. Povećanje stope Feda i smanjenje bilansa "sada sustiže tržište obveznica".

Američke desetogodišnje obveznice zabeležile prinos od preko pet odsto prvi put od 2007. godine

Američko Ministarstvo finansija povećalo je obim prodaje svojih kvartalnih obveznica prvi put u dvije i po godine u avgustu, a institucija koju vodi Janet Yellen sada priprema svoje novembarske finansijske planove.

Prinosi nisu bili ovako visoki još od ere koja je prethodila eksperimentu Feda sa nekonvencionalnim politikama - skoro nultim referentnim stopama i kvantitativnim popuštanjem - čiji je cilj podupiranje privrede koja je bila potresena krizom hipotekarnih kredita na drugom tržištu i kolapsom Lehman Brothersa. Te politike su se sprovodile naizmjenično 15 godina sve do pandemije i talasa državne potrošnje koji je okinut, što je podstaklo rast inflacije i primoralo kreatore politike da podignu kamatne stope.

Tržište američkog Trezora je najveće svjetsko tržište obveznica, a prinosi od njihovih obveznica se smatraju daleko manje rizičnim u poređenju sa drugim mogućnostima ulaganja. Porast prinosa se pretvara u veće troškove zaduživanja za domaćinstva, preduzeća i vlade u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i inostranstvu. Akcije su u ponedeljak oslabile širom svijeta.

Početak nedjelje doneo pad akcija

Rast prinosa ponizio je gigante finansijskog svijeta, od kojih su neki predviđali da će se 2023. pokazati kao "godina obveznica". Desetogodišnji prinos počeo je ove godine na oko 3,9 odsto, a većina kompanija sa Wall Streeta očekivala je da će opasti pošto je povećanje stope Feda koje je počelo u martu 2022. uzelo danak po privredu i dovelo inflaciju do nebeskih visina. Među velikim igračima, Goldman Sachs je imao najslabiju prognozu, navodeći nivo na kraju godine od 4,3 odsto.

U skorije vrijeme, prezir prema obveznicama bio je dovoljno moćan da napravi kontratežu traženju utočišta u američkom dugu, pošto je sukob Izraela i Hamasa ponovo podstakao geopolitičke brige.

Krah je povukao naviše i prinose u Evropi. Prinosi od njemačkih i britanskih desetogodišnjih obveznica skočili su u ponedeljak za osam baznih poena, nazad na višegodišnji maksimum.

Rasprodaja u protekla dva mjeseca bila je vođena dugoročnim obveznicama, koje su podložnije produženom periodu povišenih stopa i snažnog rasta. Potrošačke cijene u SAD su u septembru napredovale brzim tempom drugi mjesec zaredom, a ekonomski podaci i dalje ukazuju na otpornu privredu.

 

"Iako nivoi izgledaju atraktivno u kratkoročnom okviru, investitori će vjerovatno nastaviti da čekaju katalizatore (kao što su geopolitički rizici ili usporavanje ekonomskih podataka) umesto da 'hvataju nož koji pada' zbog tehničke slabosti", napisali su Gennadiy Goldberg i Molly McGown, stratezi u TD Securitiesu u nedavnoj bilješci. "Ovo bi moglo zadržati promjenljivost stope izuzetno visokom u bliskoj budućnosti."

Ipak, prinosi od desetogodišnjih obveznica iznad pet odsto su prilika za kupovinu za Morgan Stanley Investment Management, koji se uzdaju u to da će prinosi premašiti kompanijinu fer vrijednost iznad tog nivoa.

Još jedna nova pretnja američkim obveznicama je promjena sastava tržišta. Fed smanjuje svoje obveznice putem kvantitativnog pooštravanja, dok udjeli stranih vlada, poput kineske, opadaju. Na njihovo mjesto uskočili su hedž fondovi, zajednički fondovi, osiguravači i penzioni fondovi.

Činjenica da su manje agnostični prema cijeni od svojih prethodnika dovodi do oživljavanja takozvane terminske premije za određivanje cijena obveznica. Tu investitori traže veće prinose kako bi nadoknadili rizik držanja dugova sa dužim rokom.

Američki Trezor / Bloomberg

Dugoročno gledano, stope mogu biti gurnute iznad nivoa nedavne istorije. Novi izveštaj Bloomberg Economicsa zaključuje da će kombinovani uticaj stalno visokog nivoa državnog zaduživanja, više potrošnje za borbu protiv klimatskih promjena i brži rast značiti nominalni prinos od desetogodišnjih obveznica u regionu od šest odsto.

U bliskoj budućnosti tržište trezora ostaje na kursu za treću godinu godišnjih gubitaka bez presedana.

Veći troškovi zaduživanja mogu na kraju poslužiti kao kočnica za američku privredu, pomažući Fedu u borbi protiv inflacije. Prosečna stopa na 30-godišnju fiksnu hipoteku porasla je na oko osam odsto prethodnih nedelja, dok su troškovi servisiranja računa za kreditne kartice, studentskih kredita i drugih dugova takođe porasli kako su tržišne stope rasle.

Powell je ponovio ono što su rekle neke od njegovih kolega, kazavši da bi kontinuirani rast prinosa mogao donekle da umanji pritisak za strožom monetarnom politikom. Bloomberg Economics smatra da ako se nedavno povećanje održi, to je ekvivalent za oko 50 baznih poena pooštravanja Feda.