.webp){kind=icon}
Za period od osam mjeseci ove godine kapital Centralne banke BiH (CBBiH) smanjen je za 262,8 miliona KM. Razlog je značajan pad cijena državnih vrijednosnih papira koje CBBiH ima u svom portfoliju.
"Cijene vrijednosnih papira su smanjene zbog rasta kako tržišnih tako i kamatnih stopa Europske centralne banke (ECB)", rekli su iz CBBiH za Bloomberg Adriju.
Rast kamatnih stopa je uzrokovan pojavom visoke inflacije u eurozoni i nastojanjem ECB da je vrati u tolerirajuće okvire. Sa ciljem utjecaja na kretanje inflacije, ECB je u ovoj godini, prvi put od 2011. godine, dva puta povećala svoje referentne kamatne stope.
Sav rad CBBiH regulisan je zakonskim propisima i podzakonskim aktima koje ne samo da odobravaju nadležni organi (zakon Parlamentarna skupština, a podzakonske akte Upravno vijeće CBBiH), nego je sve pod kontrolom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i Svjetske banke (SB).
Šef Katedre za finansije Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain rekao je za naš medij da što se tiče plasiranja privremeno slobodnog kapitala na osnovu smjernica o investiranju, kao podzakonskog akta, on ne samo da mora biti usaglašen sa Zakonom o CBBiH, već i s uputama MMF-a i SB.
"To znači da su vrlo male mogućnosti nekog kreativnog manipuliranja vezano za plasmane deviznih sredstava i rezervi. Ne može se posebno govoriti o slobodama u monetarnoj politici CBBiH", rekao je Šain.
Dodao je da nam je međunarodna zajednica, koja faktički kontrolira sve bitno u BiH, jasno dala do znanja da mi u smislu monetarne sigurnosti nismo dozrela zemlja kao druge savremeno pravno uređene zemlje.
"Zato nam je dala ograničenja, jer jednostavno smatra da još uvijek nismo sami dovoljno sposobni, zbog političkih i drugih razloga, da imamo centranu banku kao što imaju savremeno pravno uređene i politički stabilne zemlje", ističe Šain.
Kronološki gledano, u periodu od 2015. do početka 2022. godine bilježeno je konstantno smanjenje kamatnih stopa na rekordno niske nivoe (i do -0,80 posto) što je utjecalo na rast cijena vrijednosnih papira u koje CBBiH investira devizne rezerve. Istovremeno, u periodu od 2015. do 2022. CBBiH je platila oko 180 miliona KM negativne kamate na depozite i vrijednosne papire, što je znatno utjecalo na profitabilnost banke.
"Kapital je u tom periodu usljed rasta cijena vrijednosnih papira dostizao rekordne vrijednosti, ali sada u 2022. godini u izmijenjenim okolnostima bilježi smanjenje", dodali su iz CBBiH.
Investiranje deviznih rezervi u CBBiH vrši se u skladu sa Zakonom o CBBiH, kao i internim aktima. Državni vrijednosni papiri su financijski instrument u koji CBBiH, u skladu sa zakonom, investira najveći dio portfolija (70 posto) s obzirom na to da se oni smatraju najsigurnijim oblikom imovine.
"CBBiH je pravovremeno počela prilagođavati strukturu portfolija deviznih rezervi kojima upravlja tako da je znatno smanjena osjetljivost deviznih rezervi na promjene tržišnih kamatnih stopa", rekli su za naš medij.
Iz CBBiH su rekli da je nemoguće izbjeći gubitak po kapitalu, a da se ne povećaju drugi rizici investiranja, koji mogu dovesti do puno većih gubitaka devizne rezerve.
"Kada se govori o gubitku kapitala, treba istaći da se ovdje radi o obračunskim efektima, a ne o trajnom gubitku kapitala", rekli su iz CBBiH. "Trenutna tržišna kretanja i njihovi efekti na kapital predstavljaju fenomen s kojim se suočavaju sve centralne banke, a ne samo CBBiH."
