Glavni ekonomist Europske središnje banke Philip Lane rekao je da je izdavanje zajedničkih obveznica u regiji logičan potez iz fiskalnih razloga, ali da je za njega potrebno uzajamno povjerenje između zemalja.
U govoru u srijedu Lane se ponovno osvrnuo na tu kontroverznu temu koja je nedavno postala relevantna zbog hitne potrebe za financiranjem masovnog naoružavanja i jačanja obrane.
"Iz perspektive javnih financija, prirodno je uskladiti javna dobra na razini cijele Europe sa zajedničkim dugom kako bi se financiranje uskladilo s koristima takvih javnih dobara na razini cijelog područja", izjavio je Lane.
Prije nego što je postao glavni ekonomist, Lane je 2018. godine iznio prijedlog za financijski instrument za potrebe kojeg je Europska komisija izradila nacrt zakona. Iako ta ideja nije zaživjela, EU je naknadno izdao određenu količinu zajedničkih obveznica radi financiranja poticaja tijekom pandemije.
Rasprave o europskoj sigurnoj imovini i zajedničkim obveznicama intenzivirale su se posljednjih nekoliko mjeseci pod utjecajem prijedloga za povećanje zajedničkog izdavanja obveznica radi financiranja obrane. Lane se u svojim komentarima u srijedu osvrnuo i na namjere europskih kreatora politika za jačanje globalnog statusa eura.
"Veća zaliha europske sigurne imovine osigurala bi temelje za opći porast globalne potražnje za imovinom denominiranom u eurima", rekao je. "To bi zauzvrat osnažilo dobitke od gospodarskih politika usmjerenih na rast koje bi povećale veličinu i profitabilnost europskih tvrtki, čime bi se povećali poticaji za izdavanje i držanje korporativnih vrijednosnih papira."
Govoreći na istom događaju u Frankfurtu, guverner finske središnje banke Olli Rehn iznio je slično mišljenje.
"Europska sigurna imovina ojačala bi međunarodnu ulogu eura", rekao je. "Jedan od ključnih uvjeta za istinski globalnu valutu jest da financijska tržišta moraju biti duboka i likvidna s pouzdanom referentnom imovinom."
Olli Rehn, guverner finske središnje banke | Alex Kraus/Bloomberg
Rehn, koji je ujedno i član Upravnog vijeća ECB-a, također je istaknuo da bi zajednički dug mogao "biti dio rješenja i pomoći u poticanju privatnih ulaganja" te da "pouzdana i likvidna referentna vrijednost može podržati financijsku stabilnost i prijenos monetarne politike".
U prijedlozima upućenima čelnicima EU-a u veljači s ciljem jačanja gospodarstva eurozone, ECB je pozvao na stvaranje "zajedničke, visokolikvidne i općeprihvaćene sigurne imovine na europskoj razini". To bi povećalo ponudu visokokvalitetnog kolaterala, a istovremeno očuvalo poticaje za razboritu fiskalnu politiku, navodi se u priopćenju.
Zajedničko zaduživanje 27 država članica Europske unije i dalje je kontroverzno, pri čemu se vlade, uključujući i njemačku, tome uglavnom protive. Dok je u prošlosti i njemačka središnja banka bila skeptična prema povećanju količine zajedničkih obveznica, njezin predsjednik Joachim Nagel pokazao je sklonost toj ideji, no pod pravim uvjetima.
Iznoseći neke od mogućih prijedloga, Lane je ukazao na temelje na kojima bi se svako takvo izdavanje moralo zasnivati.
"Napredak u povećanju zaliha zajedničkih obveznica u Europi u konačnici ovisi o dovoljnoj političkoj volji i uzajamnom povjerenju", rekao je Lane. "To uključuje potpuno i zajedničko priznanje da sigurnost zajedničkog duga ovisi o snažnoj i dokazanoj predanosti svih država članica osiguravanju održivog kretanja nacionalnog duga."
.webp){kind=icon}
