Kriptovaluta za koju se ne tako davno govorilo da ide "to the Moon" bori se da održi korak s državnim obveznicama. Bitcoin je pao za gotovo 30 posto od svog vrhunca iz 2025., zaostajući za svime, od tehnoloških dionica do državnih zapisa.
Nekada promovirana kao imovina s visokim rastom, zaštita od inflacije i diverzifikator portfelja, najveća svjetska kriptovaluta sada se suočava s mogućnošću završetka godine u crvenom – bez ispunjavanja bilo koje od navedenih uloga.
Zlato – koje fanovi bitcoina često odbacuju kao zastarjelo – s lakoćom nadmašuje kriptovalutu često nazivanu digitalnim zlatom. Isto vrijedi i za dugoročne obveznice i Nasdaq, u godini koju definiraju pad kamatnih stopa i smanjenje apetita za rizikom.
Podbacivanje je još izraženije u odnosu na referentne vrijednosti koje je bitcoin trebao nadmašiti. Indeks MSCI Emerging Markets ove je godine naglo porastao, a čak je i američki indeks komunalnih usluga – sinonim za nisku volatilnost i stabilnost s niskim rastom – nadmašio bitcoin.
U utorak je bitcoin nakratko pao ispod 90.000 dolara – otprilike prosječne ulazne cijene svih ETF priljeva od njihovog lansiranja – što znači da je tipični ETF investitor, barem neko vrijeme, bio pod vodom. Najveća kriptovaluta popela se sa sedmomjesečnog minimuma i trgovala se oko 1,5 posto više na cca 93 hiljade dolara.
Za mnoge je ovo trebala biti godina proboja kriptovaluta. Bijela kuća koja je naklonjena kriptovalutama, nova pravila koja omogućuju lansiranje ETF fondova putem tokena i val institucionalnih priljeva naizgled su osigurali digitalnoj imovini mjesto u mainstream finansijama. Umjesto toga, za investitore koji su kupovali blizu vrhunaca, Bitcoinova priča iz 2025. čini se poznatom: nalet euforije, pad i rastuća nevjerica.
Nekada predstavljan kao sve, od zaštite od inflacije do motora rasta i nekoreliranog čuvara vrijednosti, token je u posljednje vrijeme podbacio u svakom pogledu. Volatilan? Uvijek. Pouzdan? Sve manje i manje.
To je važno za profesionalne investitore. U diverzificiranim portfeljima, bitcoin nije uspio nadoknaditi gubitke od rasprodaja uzrokovanih carinama ni pojačati dobitke tokom oporavka. Nije ni djelovao samostalno kada su druga tržišta postala nestabilna. Za upravitelje fondova koji su kriptovalute vidjeli kao strateški dodatak, razočaranje nadilazi performanse i svodi se na svrhu.
Teorije o tome što je pošlo po zlu variraju. Neki krive veliki pad u oktobru, koji je izbrisao otprilike 19 milijardi dolara u pozicijama s leverageom i ostavio duboke psihološke ožiljke na tržištu. "10. oktobar definitivno je dugotrajniji šok za tržište nego što se čini na površini. Koliko god će sudionici na tržištu pokušavati zaboraviti ili ga zanemariti, ostat će duboko ukorijenjen u apetitu kreatora tržišta da osiguraju likvidnost te u uvjerenju i apetitu sudionika na tržištu za rizikom", rekao je George Mandres, trgovac u XBTO Tradingu.
Drugi ukazuju na širu slabost tržišta. "Azija je preko noći objavila slabije podatke o rastu, kineske dionice su oslabile, a globalne vrijednosti tehnologije povukle su se dok su investitori ponovo procjenjivali cijene uoči Nvidijine zarade 19. novembra. S obzirom na već slabe uvjete likvidnosti, korelacije su se vratile na svoje visoke beta zadane vrijednosti. Kriptovalute se nisu trgovale kao zaštita, već kao najiskorišteniji izraz makroekonomskog zatezanja", istaknuo je Timothy Misir, voditelj istraživanja u kompaniji za analizu digitalne imovine BRN.
Svakako valja napomenuti kako se Bitcoinom i dalje trguje znatno iznad nivoa viđenih prije ponovnog izbora Donalda Trumpa, a njegova povijest ispunjena je oštrim padovima nakon kojih su uslijedili spektakularni oporavci. Dugoročno gledano, prinosi ostaju impresivni.
Ali za sada su trgovci defanzivno pozicionirani. Potražnja za zaštitom od pada oko nivoa od 85.000 i 80.000 dolara porasla je, a podaci o opcijama sugeriraju manje od pet posto šanse da će Bitcoin ponovo dosegnuti svoj rekordni maksimum iznad 126.000 dolara do kraja godine, prema podacima kompanije Deribit u vlasništvu Coinbasea.