Većina građana u regionu, opterećena svakodnevnim brigama kako preživjeti, pokušava se navići na upozorenja policije na opasnosti od rastućeg internet-kriminala kako bi bili zaštićeniji. Najčešći primjeri internet-prevara su se odnosili na prevare emailom, prevare u vezi s karticama za plaćanje, prevare u vezi s oglasima za posao i lutrijske prevare. Svjesnost građana je donekle rasla i u javnosti su postali poznati primjeri navedenih prevara, nažalost uglavnom kroz ispovijedi prevarenih građana ili policijske izvještaje o internet-prevarama.
Pretpostavke su išle u smjeru da su ipak iscrpljeni gotovo svi načini internetskih prevara i da je postalo čak moguće i zaštititi se. Ali pojavom kriptovaluta, pojavljuje se i nova vrsta internetskih prevara, odnosno potpuno nova vrsta organiziranog internet-kriminala.
Kripto prevare u regionu
Pažnju javnosti u regionu privukla je informacija iz maja ove godine, kada su objavljene vijesti o najvećoj prevari kriptovalutama u Hrvatskoj, a prema procjenama, oko 800 osoba je ostalo bez uloženog novca. Vjeruje se da se radi o prevari teškoj oko 70 miliona eura.
Prema prvim rezultatima istrage, većina prevarenih žrtava su uglavnom državljani Hrvatske. Podaci iz istrage ukazuju na to da je prevara vršena preko firme BitLucky iz Rijeke, koja je inače registrovana za trgovanje kriptovalutama. Direktor BitLuckyja je Luka Burazer, od ranije poznat u kripto zajednici Hrvatske, te je navodno nestao s više desetina miliona eura. Zanimljivo je da je Burazer 2018. godine održao i predavanje o kriptovalutama na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
Safet Mušić/Privatni album
Međutim, prije toga Europol je 12. januara saopštio da su policijski i pravosudni organi iz Srbije, Bugarske, Kipra i Njemačke, uz podršku Europola i Eurojusta, pokrenuli istragu protiv organiziranih kriminalnih grupa za online prevare u vezi s ulaganjima u kriptovalute. Više različitih kriminalnih grupa koje djeluju preko call centara namamile su žrtve, uglavnom iz Njemačke, da ulažu velike količine novca u lažne šeme kriptovaluta.
Procjenjuje se da je finansijska šteta žrtava iz Njemačke preko dva miliona eura, a žrtava ima i u drugim državama poput Švicarske, Australije i Kanade, dok je broj neprijavljenih slučajeva vjerovatno puno veći. Tako se nezakonita dobit koju ostvaruju kriminalne skupine, s najmanje četiri pozivna centra u Istočnoj Evropi, može mjeriti stotinama miliona eura.
Druga policijska akcija desila se u Beogradu tokom februara, kada je uhapšeno 16 srpskih državljana pod sumnjom da su učestvovali u međunarodnoj prevari u vezi s kriptovalutama. Ta akcija je nastavak međunarodne akcije od 12. januara, kada je uhapšeno 14 srpskih državljana. Akcije sprovode policija i Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal u saradnji s Europolom i međunarodnim partnerima, te bi prema njihovim podacima samo u Srbiji moglo biti optuženo između 150 i 200 ljudi.
Sumnja se da je više od 127.000 prevarenih osoba širom svijeta uplatilo depozite za investiranje preko lažnih platformi. Uplate su se kretale od nekoliko stotina do više od milion dolara ili eura, što je najveća pojedinačna uplata koju je tužilaštvo registriralo. Prema podacima MUP-a Srbije, u fokusu su četiri firme koje su registrirane u Beogradu za koje se sumnja da su učestvovale u organiziranju lažne trgovine kriptovalutama.
Depositphotos
To su dvije veće firme za koje Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal sumnja da su međusobno povezane – ASGARD i OLYMPUS PRIME, te i dvije manje poznate firme MAN Marketing i NPD Partner, koje u Srbiji posluju posljednjih godina. U pomenutim beogradskim firmama zaposleno je više od 220 ljudi. Frapantan je podatak da se finansijska šteta predstavljena kroz trenutno vidljiv ukupni obrt sredstava procjenjuje na sedam milijardi dolara.
Samo ova dva otkrivena slučaja u 2023. godini pokazuju o kakvim razmjerama ove nove vrste kriminala se radi, a ono što je posebno simptomatično je to da su lokacije i osumjničeni za prevare u oba slučaja iz država regiona. To govori da organizovane kriminalne grupe biraju države koje nemaju dovoljno jak sistem internetske zaštite, ali i države u kojima je visok nivo korupcije, slab ili spor odgovor policije i pravosuđa na internet-kriminal. Prema tome, očekivati je da će naš region i u budućnosti biti prostor privlačan za ovu i druge vrste internet-kriminala.
Načini kripto prevara
Kriptovalute su ustvari digitalne valute bez fizičkog oblika, najpoznatija kriptovaluta je bitcoin, a poslije su se pojavile mnoge druge, što je ostavilo prostora i kriminalcima da lakše osmišljavaju svoje prevare. Kripto prevare u osnovi funkcionišu tako da prikrivene kriminalne grupe nude brzo bogaćenje ulaganjem u kriptovalute ili plaćanje njima. Uglavnom prikrivene kriminalne grupe djeluju kao trgovačke ili reklamne kompanije, dijelovi mreže pojedinih kompanija, banaka, IT kompanija ili djeluju kao pozivni centri (što je slučaj u Srbiji).
Posljednjih godina sve je više zvaničnih vladinih izvještaja u svijetu koji govore o kripto prevarama, stalni trend rasta broja prevara, kao i porast razmjera tih prevara još uvijek su aktuelni. Policija i specijalizirane agencije pokušavaju biti ukorak s organiziranim kriminalom koji se bavi kripto prevarama, ali je teško predvidjeti buduće scenarije i posljedice štete od kripto kriminala. Stručna javnost prepoznaje oko 30 vrsta prevara kriptovalutama, najpoznatiji način su Ponzijeve šeme i programi ulaganja s visokom dobiti. Kod rangiranja u vrhu su pump-and-dump šeme i ransomware jer se smatra da su najprofitabilnije i lako izvodljive. Ipak, prevaranti koriste neke stare taktike prevara s tom razlikom da traže plaćanje u kriptovalutama.
Najpoznatiji način kripto prevara su investicijske prevare, kada prevarant pokušava navesti žrtvu na kupovinu kriptovaluta uz korištenje taktike da može puno zaraditi uz malo rizika. Jedan od načina kako prevaranti ostvaruju komunikaciju su društvene mreže ili aplikacije za upoznavanje. Mada ima primjera da komunikacija počinje SMS-om, emailom ili čak pozivom. U investicijskim prevarama ulaganje kriptovaluta može biti realizirano kao klasično ulaganje ili kao plaćanje.
Sljedeći način koji je također vrlo čest je da se prevaranti lažno predstavljaju u ime poznate kompanije, zatim da su predstavnici državnih kompanija ili institucija (npr. komunalne kompanije, policija i sl.), tražeći da kupite njihove kriptovalute, da uplatite račune ili dugovanja kriptovalutama i sl. Kod lažnog predstavljanja poznat je i način da prevaranti šalju neželjene ponude za posao u vezi s kriptovalutama, uz plaćanje unaprijed u kriptovaluti.
Zabilježeno je i mnogo primjera ucjenjivačke prevare ili iznude, u kojima prevaranti šalju obavijesti da imaju kompromitirajuće video ili fotomaterijale ili druge neugodne podatke o nekome. Zatim traže da im se plati u kriptovaluti kako ne bi objavili te informacije ili materijale.
Safet Mušić je ekspert za sigurnosna pitanja. Bavi se naučnim istraživanjem modernih sigurnosnih izazova.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
