.webp){kind=icon}
Novi slom još jednog od giganata u kripto-industriji rezultirao je podnošenjem zahtjeva za bankrot. FTX, kripto-mjenjačnica ambicioznog Sama Bankman-Frieda - nekada teškog 26 milijardi dolara i upoređivanog sa Johnom Pierpontom Morganom - suočila se sa nedostatkom sredstava u iznosu od osam milijardi dolara. Očekivalo se da će ih preuzeti rival Binance, ali je ta kompanija saopštila da ipak nije u mogućnosti da pomogne, poslije uvida u FTX-ove finansije. Svemu tome prethodila je svađa suosnivača Binancea Changpenga Zhaoa i pomenutog Bankman-Frieda, pri čemu je Zhao podrio povjerenje u finansije FTX-a i pomogao da se pokrene egzodus njihovih korisnika.
Imajući to u vidu, FTX će, po svemu sudeći, dijeliti sudbinu sličnih firmi koje su propale tokom sloma kripto-tržišta u kom je dosad zbrisano dva biliona dolara tržišne vrijednosti (gledano u odnosu na vrhunac dostignut u novembru prošle godine). Stradali su kripto-hedž fond Three Arrows Capital (3AC), kripto-brokerska firma Voyager Digital, te kripto-zajmodavac Celsius Network. Potonji je vjerovatno i najpoznatije ime u našoj zemlji, budući da je ta kompanija u Beogradu imala tim od 200-ak ljudi, koji je inicijalno formiran kupovinom razvojnih timova dva entiteta - jedan tim od 65 ljudi preuzeli su od MVP Workshopa (riječ je o ljudima koji su prethodno i vodili razvoj tehnološke platforme Celsiusa), a drugi tim od još 20-ak ljudi za tehničku podršku preuzet je od ECD-a, podsjeća suosnivač i izvršni direktor MVP Workshopa Ivan Bjelajac.
U razgovoru za Bloomberg Adriju, on ističe da je prilično bitno pratiti upravo slučaj Celsiusa koji je ljetos podnio zahtjev za stečaj i od tada se razmatraju različiti scenariji za epilog njegove priče. "Došli smo u situaciju da ćemo prvi put na Celsiusovom primjeru vidjeti kako će se američke vlasti ponašati kada jedan od tih visoko leveridžovanih kripto-projekata propadne", kaže. Samim tim, put koji kompanija sada utaba mogao bi da bude trasa kojom će se donekle kretati i FTX i ko zna koliko još kripto-kompanija koje budu primorane da odu u stečaj.
"U slučaju FTX-a potres za industriju će biti potencijalno još veći, s obzirom na to da - za razliku od Celsiusa kome je osnovni model zarade svakako bio plasiranje korisničkih sredstava zarad ostvarivanja dobiti - FTX kao mjenjačnica ne samo da je vršio plasman korisničkih sredstava u rizične projekte, već većina korisnika nije bila ni svjesna de se njihov novac plasira i koristi i van platforme", ocjenjuje Bjelajac.
Kako se Celsius uopšte našao u stečajnom procesu i šta se može naučiti iz njegovog iskustva? Prema riječima našeg sagovornika, stvari su odvijale na sljedeći način.
Prvobitno se razmatrala potpuna decentralizacija
Bloomberg
Kompanija je pokrenuta 2017, a do ideje je došlo usljed tehnološkog i investicionog buma u sektoru blokčejna. Celsius je, navodi Bjelajac, dugo smatran jednim od najuspješnijih projekata u svojoj niši - svojevrsnoj vrsti neobankarstva gdje su se firme bavile davanjem kripto-zajmova. To nije bio prvi i jedini takav projekat, napominje. "Prije njih pokrenut je SALT, koji i dalje postoji. Njihov osnovni problem u početku bio je to što su praktično pokušavali da kroz investicioni novac koji su podigli zapravo daju zajmove. Celsius se, s druge strane, okrenuo modelu 'two-sided marketplace' koji spaja ljude koji daju zajmove sa onima koji žele da ih prime. U tom periodu, 2017 - 2018, kada smo i mi donekle učestvovali u osmišljavanju koncepta, to je više bilo zamišljeno nalik na u potpunosti decentralizovane projekte kao što je Aave, ali se tako nešto nije desilo jer tada nismo imali decentralizovane finansije (DeFi) kao postojeći pokret i nije bilo dovoljno korisnika i likvidnosti da se tako nešto ostvari."
Stoga je Celsius sebe napravio jednom centralizovanom fintek firmom u Njujorku. To je prilično važno, jer je centralizacija bila najveći razlog uspjeha, budući da je omogućila da firma, za početak - uopšte može da posluje, a potom je donijela i upliv institucionalnog kapitala. "Kada je institucionalni kapital 2019. počeo da ulazi u DeFi, njima su firme poput Celsiusa bile glavne tačke ulaska. U slučaju decentralizovanih protokola nije postojao zakonski okvir koji bi to mogao da proprati."
Stvar je dovela do toga da velika količina institucionalnog novca uđe u Celsius. Kompanija je držala dosta više institucionalnih para nego što onih prikupljenih od pojedinaca (takozvanih "retail" korisnika). "Što ne znači da je ta suma u 'retailu' bila zanemarljiva, jer ipak pričamo o firmi koja je raspolagala desetinama milijardi dolara vrijednih kriptovaluta, naročito u vrijeme kada je kripto rastao", kaže Bjelajac.
Za krah krivi pad tržišta i loši poslovni potezi
Depositphotos
Jedan dio gubitka vrijednosti kompanije uslovljen je stoga ovogodišnjim padom kripto-tržišta. Drugi dio, pak, odnosi se na mnoštvo loših investicija koje je firma napravila.
"Kada je mnogo novca ušlo u Celsius, kompanija je doživjela eksponencijalni rast. Rekao bih da ono što ju je dalje vodilo u tome jeste svijest koja postoji na ovom tržištu, a koja se svodi na to da, ako ne rasteš brzo - bićeš jednostavno preteknut ili ćeš doći u situaciju da se suočiš s tim da nisi siguran za koliko firmi danas zapravo ima prostora u ovom sektoru, jer je i dalje riječ o novim tehnologijama", kaže naš sagovornik.
Dodaje da je tržište pozajmljivača novca na osnovu kriptovaluta potencijalno tržište gdje se većina firmi može zatvoriti ili konsolidovati, ostavljajući nekolicinu kompanija koje bi potom neko mogao da kupi (recimo, tradicionalne finansijske institucije ili banke) ili bi mogle da imaju IPO (engl. initial public offering - inicijalna javna ponuda) ili bi se pak mogle konsolidovati u jednu firmu. "Oni su s tom sviješću željeli da prikupe sredstva za dalji rast."
A tome su pristupili kroz investicione runde. Celsius je tokom 2021. prikupio investicije od oko 750 miliona dolara, što je bilo namijenjeno daljem rastu firme. Kompanija je novac iskoristila za nekoliko stvari. Pritom, napominje Bjelajac, sada se iz sudskih dokumenata može vidjeti da su osim tih sredstava, jedan dio novca korisnika takođe koristili za neka od ulaganja koja će uslijediti.
"Kupili su jednu veliku operaciju za rudarenje u Americi, kao i GK8 koji je 'custody' firma (firma za čuvanje sredstava) bazirana u Izraelu. Uz to, kupili su KeyFi kao firmu za algoritamsko trgovanje, takođe iz Amerike", nabraja naš sagovornik, dodajući na tu listi i već pomenuta dva tima iz Srbije.
Ulazak investitora je, kaže Bjelajac, pokrenuo spomenute akvizicije koje su se dešavale sa ciljem da se poveća rast Celsiusa kao firme, a djeluje da je upravo i ovaj pritisak od strane investitora da se ostvari brži rast doprinjeo odlukama koje je menadžment Celsiusa zatim donio.
Kripto-zajmodavac je, da bi opravdao ulaganje institucionalnih investitora, očigledno krenuo u pravcu da kroz KeyFi i slične firme koje su kupili i sa kojima su sarađivali, uđe u rizičnije investicije kako bi dobio veći povraćaj.
"KeyFi, sa Jasonom Stoneom kao njihovim direktorom, dobio je od Celsiusa na raspolaganje, čini mi se, oko 650 miliona dolara za algoritamske investicije. To se u to vrijeme nije znalo i bilo je potrebno da se desi ulazak Celsiusa u 'Chapter 11' (poglavlje 11 je američki regulatorni mehanizam za restrukturiranje firmi, prim. aut.), kao i obostrana tužba između Celsiusa i KeyFi, da bi to izašlo na vidjelo. Taj novac se kroz koji mjesec pretvorio u 200 miliona. Ne u smislu da su pale same kriptovalute, nego su se investicije suštinski pokazale kao loše, odnosno KeyFi je izgubio mnogo više novca nego što je dobio da njime raspolaže i to je na kraju napravilo u Celsiusovim bilansima razliku koja je iznosila oko -450 miliona dolara (tačne sume su podložne tumačenju, u zavisnosti od promjene vrijednosti samih tokena). To se prošle godine nije znalo, ali sada je poznato iz sudskih spisa", priča Bjelajac.
Sudski proces između Celsiusa i KeyFija je u toku.
Iz lošeg u još gore
Bloomberg
Poslije tog momenta, kada se Celsius našao u velikom minusu, usljedio je niz poteza koji, ako možda i nisu bili direktno rizični po sredstva, smanjivali su solventnost, jer su dugoročnije investicije u neke stejking pulove i slično, zaključavale sredstva, to jest davale mogućnost da se ona podignu pošto prođe dug rok.
A onda su krenuli da rizikuju dodatno. "Gledajući izjave date na sudu i priložene dokumente, postojale su investicije koje su imale za rezultat dobru solventnost, ali lošu likvidnost, to jest značile su da će novac doći nazad sigurno ali sporo. S druge strane, među investicijama koje su bile rizične, nijedna nije bila toliko velika da pokrije 450 miliona. Bilo je tu nekih dobrih poteza, ali i nekih gde se izgubio po 20, 30 miliona dolara...".
Pokušalo se i s još jednom strategijom. Prema riječima našeg sagovornika, Celsius je od drugih protokola za pozajmljivanje uzajmio novac koji je uložio u kriptovalute. "Svi ovi sistemi - kao što je i Celsius - funkcionišu tako što su visoko kolateralizovani, faktički se daje dva do četiri puta više kriptovalute kao obezbjeđenje za zajam koji se podiže. Kada se zatim desio pad cijelog tržišta došli su u situaciju da ti zajmovi ili moraju da se hitno vrate ili da budu likvidirani, tako da je Celsius morao da prioritizuje trošenje operativnog novca na vraćanje tih zajmova."
Zajmove su, priča Bjelajac, vratili, ali nisu zaradili na kupovini kriptovaluta kojoj su se nadali, nego su zapravo ponovo samo izgubili na brzom vraćanju tih zajmova, jer su ih vraćali u nepovoljnom trenutku. "Druga stvar - ispostavilo se da postoji zajam koji je Celsius dao jednom entitetu i koji je iznosio više stotina miliona dolara. Njega je Celsius dao bez uzimanja ikakvog kolaterala. U sudskim spisima nije otkriveno o kom entitetu je riječ (odnosno naziv firme je na zahtev advokata isključen iz javno dostupnih dokumenata), ali on je takođe propao i potpisao s njima plan o restrukturiranju, gdje im sada daju nekoliko miliona mjesečno dok taj zajam ne vrate, što će trajati godinama."
Korisnici nisu bili obaviješteni o promjeni kursa
Bloomberg
Sporno je, napominje Ivan, to što korisnici nisu znali da se promijenio apetit za rizik.
"Celsius je svoje uslove korišćenja promijenio nakon što je već izgubio novac, i to na način da više štiti sebe nego korisnike. Zbog toga što korisnici, dakle, nisu znali da je već izgubljen novac - a i dalje su pozivani da u platformu ulažu - dosta ljudi ih optužuje za zloupotrebu i prevaru. To može da postane poseban sudski slučaj koji neće biti dio stečajnog postupka, već prekršajne ili krivične parnice", navodi on.
Takođe, podsjeća, kompanija zakonski nije bila zaštićena regulacijom kao finansijska institucija i nije imala redovne eksterne revizore, a s druge strane nije u potpunosti ni Web3 firma koja funkcioniše kao decentralizovani entitet i nudi transparentan pristup kroz tehnologiju, tako da se može vidjeti kako se sredstva troše. "Nekako je bio između ta dva svijeta. Kako danas izgleda na primjeru Celsiusa i FTX-a, CeFi (modeli bazirani na centralizovanim entitetima, prim. aut.) pokazao se kao zapravo najgore od oba svijeta. Nedostatak regulacije ovih projekata je doveo do toga da korisnici mogu biti i direktno obmanuti oko načina kako im se sredstva plasiraju."
U slučaju Celsiusa, priča on, oni su se u toku saradnje sa njima bavili isključivo razvojem tehnologije i sistema za IT podršku. "A i u domaćim uslovima smo kao domaća Web3 zajednica dugo pozivali na regulaciju ovih industrija na jedan pozitivan način. Jedan od rezultata toga je i prije par godina donijet Zakon o digitalnoj imovini koji određuje pod kojim uslovima i sa kojim licencama se firme u Srbiji mogu odlučiti da izdaju token ili da pružaju usluge u vezi sa digitalnom imovinom. Ovaj zakon podrazumijeva visoku dozu regulisanosti takvih firmi, što u slučaju Celsiusa koji je registrovan u Njujorku, još nije slučaj, mada djeluje da i američko zakonodavstvo ide u sličnom pravcu visoke regulacije."
Mogući scenariji
Depositphotos
Firma koja je nekad bila jedna od najvećih u kripto-svijetu, sa preko 900 zaposlenih, spala je na na oko 200 njih. Zbog stečajnog postupka spriječena je da aktivno zarađuje novac, a određeni prihodi dolaze im od pomenutih stejkinga i operacije za rudarenje bitcoina.
"Oni sada drže novac korisnika, ne mogu da im ga distribuiraju jer ga nemaju dovoljno da bi ga vratili svima i nemaju direktan način da zarade, jer ne mogu da plasiraju ta sredstva. Sredstva koja zarađuju od rudarenja trenutno su umanjena time što je tržište u padu, a pritom svakog mjeseca i troše novac u nekoj količini", pojašnjava naš sagovovrnik.
Kao potencijalne epiloge priče Bjelajac vidi sljedeća tri scenarija:
-
Celsius može ponuditi svim ljudima koji su oštećeni na neki način, da izvade dio svog novca sada, uz određeno umanjenje. "Ti procenti mogu da idu od 20 odsto do 70 odsto umanjenja, to se trenutno ne zna", kaže.
-
Neki bi mogli da odluče da čekaju trenutak kada će Celsius stati na noge, što se možda nikad neće desiti. "Ali ne bih bio iznenađen da postoje ljudi koji tako razmišljaju", naglašava. Jedan način da se dobije sav novac nazad bi bio da neko jednostavno kupi Celsius i preuzme njegove dugove. "To nije nemoguće, jer i dalje govorimo o velikom broju korisnika, sredstvima pod menadžmentom, brendu koji jeste ukaljan ovim, ali bi se on mogao zamijeniti ili utopiti u drugi brend."
-
Kriminalna istraga može utvrditi da novac u stvari nije izgubljen, nego da ga je neko stavio u svoj džep. Onda se može probati da se tom nekom novac uzme iz džepa. "To mi djeluje najmanje vjerovatno, dugo znam te ljude i premda me je iznenadilo šta se sve odigralo iza kulisa, iznenadio bih se da se dogodila planirana prevara."
Šansa da kompanija bude kupljenja, ističe naš sagovornik, bila je dosta veća prije nego što se ušlo u stečajni postupak. Takva praksa ne bi bila nepoznata u kripto-industriji. Bjelajac, naime, podsjeća da je, recimo, kompanija BlockFi bila u sličnom problemu. Doduše, sa manje novca u igri i manjim gubicima.
"BlockFi je smatran jednorogom, ali su se prodali za 50 miliona dolara nekome ko je samo nadomjestio korisnike i zatvorio BlockFi kao brend, nastavivši da radi dalje s tim korisnicima. Oni su sebe prodali po 20 manjoj valuaciji. Celsius nije izabrao taj put, oni su odabrali da se restrukturiraju i vidjećemo da li je to bila dobra odluka za firmu, rukovodstvo, korisnike...", kaže on.
Da ironija bude veća, upravo je FTX bio taj koji je kupio BlockFi, koji je nakon propasti FTX-a sada takođe blokirao sredstva korisnika.
