Bitcoin je pao ispod 60.000 dolara početkom juna, što je najniža vrijednost od kraja 2024. godine. Cijena najveće kriptovalute sada je prepolovljena u odnosu na rekordnu vrijednost od 128.000 dolara, dostignutu u oktobru prošle godine.
Koji su razlozi i šta se može očekivati u budućnosti?
Prema procjeni analitičara Deutsche Bank (DB) koje predvodi Marion Laboure, najnoviji pad nije samo kratkoročna korekcija, već odražava dublje promjene u tržišnom okruženju. Među ključnim razlozima slabosti bitcoina navode pooštravanje monetarne politike u SAD, odliv kapitala iz bitcoin ETF-ova, promene raspoloženja institucionalnih investitora i sve veću konkurenciju vještačke inteligencije za investicioni kapital.
Fed najavio promjenu kursa
Neposredni uzrok pada u junu bila je promjena očekivanja u vezi sa američkom centralnom bankom. Prema Deutsche Bank, junarski sastanak Federalnih rezervi signalizirao je oštriji stav, a novi predsjednik Feda Kevin Warsh naglasio je potrebu borbe protiv inflacije, koja u SAD i dalje ostaje visoka.
Ekonomisti Deutsche Bank sada očekuju dva povećanja kamatnih stopa u 2026. godini, u septembru i decembru, što predstavlja značajan zaokret u odnosu na ranija očekivanja stabilnih ili čak nižih kamata.
"Ključno pitanje nije koliko bitcoin vrijedi, već da li će sljedeći kupac i dalje vjerovati u njega", napominje analitičarka Marion Laboure.
To ima važne implikacije za bitcoin. Tokom protekle dvije godine, veliki dio institucionalnih investitora se kladio na to da će niže kamatne stope podstaći rast rizične imovine, uključujući bitcoin. Međutim, kada kamatne stope rastu, raste privlačnost sigurnijih ulaganja, dok imovina koja ne generiše novčani tok, poput bitcoina, gubi deo atraktivnosti.
Promjena očekivanja u junu pokrenula je više od 1,8 milijardi dolara prinudnih likvidacija pozicija sa leveridžom i izbrisala oko 250 milijardi dolara vrijednosti sa cijelog tržišta kriptovaluta, prema DB-u.
Institucionalni investitori napuštaju tržište
Dodatni pritisak na bitcoin dolazi od odliva iz američkih spot ETF-ova vezanih za bitcoin. Prema Deutsche Bank, oni su zabeležili šest uzastopnih nedelja neto odliva, ukupno oko 6 milijardi dolara.
To je važno jer su ETF-ovi postali ključni faktor u formiranju cene bitcoina u posljednje dve godine. Privukli su svijež kapital tokom rasta, ali sada mehanički ubrzavaju pad kada se sentiment promijeni.
XBTUSD:CUR
XBT-USD Cross Rate
59.908,42 USD
+544,88 +0,92%
vrijednost na početku trgovanja
59.363,53
posljednja zaključna vrijednost
59.363,54
promjena od početka godine
-31,6485%
dnevni raspon
58.254,46 - 60.655,48
raspon u 52 nedjelje
58.055,00 - 123.790,01
Detaljniji podaci pokazuju da odlazak kapitala nije ujednačen. Hedž fondovi i brokerske kuće oštro su smanjili svoje pozicije u bitcoin ETF-ovima u prvom kvartalu ove godine, dok su neke banke čak povećale izloženost. Prema analitičarima DB-a, to pokazuje da uglavnom kratkoročni investitori prodaju, dok neki dugoročni investitori nastavljaju da kupuju.
Ni MicroStrategy više nije nedodirljiv
Značajan psihološki udar na tržište bio je i potez kompanije Strategy, ranije poznate kao MicroStrategy, koja je početkom juna prodala 32 bitcoina. Iznos je bio zanemarljiv, svega 0,004 odsto ukupne ponude, ali je to bila prva prodaja od 2022. godine.
Prvi čovek Strategyja Michael Saylor | Bloomberg Mercury
Sam potez nije izazvao veći pad, ali je otvorio pitanje da li će kompanije sa visokim zaduženjem koje drže velike količine bitcoina u bilansima biti primorane na prodaju u budućnosti.
Strategy je ubrzo nakon toga ponovo otkupio akcije i trenutno drži više od 845.000 bitcoina, ali tržište je postalo osjetljivije na mogućnost prinudne prodaje velikih institucionalnih vlasnika.
Novi konkurent - vještačka inteligencija
Analitičari Deutsche Bank smatraju da je najveća strukturna promjena to što kapital koji izlazi iz bitcoina ne ide u keš ili državne obveznice, već u sektor vještačke inteligencije.
Dok su prilivi u bitcoin ETF-ove i kompanije koje kupuju bitcoin za svoje bilanse pali na oko 12 milijardi dolara ove godine, očekuje se da će pet najvećih američkih tehnoloških kompanija ove godine uložiti više od 720 milijardi dolara u infrastrukturu vještačke inteligencije.
Investitori sve više vide vještačku inteligenciju kao sljedeću veliku investicionu priču, što smanjuje interesovanje za kriptovalute.
Veza između bitcoina i tehnoloških akcija zato je ojačala. Korelacija između bitcoina i S&P 500 indeksa dostigla je rekordnih 0,67 u aprilu, prema DB-u, što sugeriše da investitori sve više tretiraju bitcoin kao rizičnu tehnološku investiciju, a ne kao sigurno utočište.
Rudari se okreću vještačkoj inteligenciji
Pomak ka vještačkoj inteligenciji vidljiv je i među rudarima bitcoina. Kompanije koje su izgradile snažnu energetsku infrastrukturu za rudarenje otkrivaju da istu infrastrukturu mogu da koriste za centre podataka za AI.
Deutsche Bank navodi primjer Bitdeera, koji je prodao sve svoje bitcoin rezerve i preusmjerio sredstva na izgradnju AI infrastrukture u SAD i Norveškoj.
Prema Deutsche Bank, ovo nije samo kratkoročni trend, već potencijalno dugoročna promena poslovnih modela u industriji.
Regulacija ostaje važan faktor
Pozitivna vijest za tržište kriptovaluta je napredak CLARITY zakona u SAD, koji bi prvi put uspostavio jasan regulatorni okvir za digitalnu imovinu.
Zakon je već prošao dio procedure u američkom Senatu, ali analitičari Deutsche Bank procjenjuju da je malo vjerovatno da će biti usvojen ove godine. Ako ne prođe u ovom zakonodavnom roku, proces bi mogao da se odloži do poslije kongresnih izbora.
Jasnoća regulative, prema banci, mogla bi da bude jedan od ključnih faktora za novi dugoročni rast bitcoina.
Da li je najgore već prošlo?
Ipak, Deutsche Bank ne vidi razlog za potpuni pesimizam. Bitcoin je i dalje oko četiri puta veći nego početkom 2023. godine, kada se tržište oporavljalo od kolapsa kripto berze FTX.
Pored toga, dugoročni investitori ponovo povećavaju svoje pozicije. Sredinom juna, analitičari procjenjuju da su kupili oko 125.000 bitcoina. Pokazatelj Sharpeovog odnosa takođe se približio nivoima koji su u prošlosti često označavali tržišne minimume.
Međutim, Marion Laboure upozorava da je osnovni problem bitcoina drugačiji od tradicionalnih investicija. Pošto bitcoin ne generiše novčane tokove i nema opšteprihvaćenu intrinzičnu vrijednost, njegova cijena u velikoj mjeri zavisi od uvjerenja investitora.
"Ključno pitanje nije koliko bitcoin vrijedi, već da li će sljedeći kupac i dalje vjerovati u njega", ponavlja ona.
Prema Deutsche Bank, bitcoin ne nestaje, već sazrijeva u institucionalnu investiciju, čiju vrijednost sve više određuju tokovi kapitala, očekivanja monetarne politike, konkurencija drugih investicionih tema, posebno vještačke inteligencije, i regulatorni razvoj.
Volatilnost, međutim, ostaje njegova ključna karakteristika, a to, kako zaključuju analitičari DB-a, nije mana sistema, već njegovo osnovno svojstvo.
.webp){kind=icon}
