Evropska odbrambena industrija bila je jedna od glavnih tema tržišta kapitala tokom 2025. godine. Akcije vodećih kompanija su do jeseni gotovo udvostručile vrijednost, dok je sektor postao simbol rastuće vojne potrošnje i geopolitičke neizvjesnosti. Međutim, krajem godine entuzijazam je počeo da blijedi. Rast je usporio, cijene su ušle u fazu stagnacije, a investitori su počeli preispitivati koliko je optimizma već ugrađeno u valuacije.
Članice Evropske unije 2024. godine potrošile su oko 343 milijarde evra na odbranu, dok se za 2025. procjenjuje rast na približno 380 milijardi eura, uz istovremeno povećanje udjela BDP-a namijenjenog vojnoj potrošnji. Takva dinamika pokazuje da potražnja sve manje zavisi od pojedinačnih kriza, a sve više od sistemske politike. Kada države ugrade odbranu u dugoročne budžetske okvire, kompanije dobijaju veću predvidljivost poslovanja, lakše planiraju investicije i spremnije ulažu u kapacitete. Upravo zbog toga su akcije odbrambenih firmi posljednjih godina snažno porasle, dok tržište sektor sve češće posmatra kao strateški stub evropske ekonomije.
U nastavku donosimo pregled evropske odbrambene industrije i faktora koji će oblikovati njen daljnji razvoj.
Tržišna očekivanja i korekcija iz 2025.
Poslije snažnog rasta između 2022. i 2025. godine, veliki dio kompanija se krajem prošle godine trgovao po valuacijama blago iznad dugoročnog prosjeka. Trenutni P/E (cijena u odnosu na zaradu) sektora iznosi oko 37, u poređenju s historijskim prosjekom od približno 35, što pokazuje da investitori i dalje plaćaju premiju za očekivani rast i stabilnu potražnju, dok prostor za dodatno širenje multipla postaje ograničen.
Od oktobra 2025. do početka 2026. sektor je ušao u fazu korekcije, što se jasno vidjelo i na kretanju MXEU0AD indeksa, koji prati evropske odbrambene kompanije. Nakon perioda snažnog rasta, tržište je počelo preispitivati tempo realizacije projekata, rast marži i održivost visokih valuacija.
U takvim fazama ciklusa očekivanja investitora često rastu brže od realnih rezultata. Spora realizacija ugovora i ograničeni kapaciteti mogu privremeno usporiti rast prihoda i profita, što dovodi do razočarenja i korekcija cijena. Međutim, takvi periodi ne moraju nužno značiti promjenu dugoročnog trenda.
U okruženju u kojem države nastavljaju povećavati ulaganja u sigurnost, dok geopolitičke tenzije ostaju prisutne, potražnja za odbrambenim sistemima ostaje strukturalno snažna. Zbog toga padovi cijena izazvani potencijalno slabijim kratkoročnim rezultatima često predstavljaju faze u kojima se sektor ponovo vrednuje na realnijim osnovama.
Proizvodna ograničenja i pitanje kapaciteta
Jedan od ključnih strukturnih problema ostaju proizvodna ograničenja, posebno u segmentima municije, eksploziva i napredne elektronike. Kapaciteti su decenijama bili zapostavljeni, jer se smatralo da masovna potražnja više neće biti potrebna.
Ta pretpostavka se pokazala pogrešnom, zbog čega industrija sada masovno ulaže u nove pogone, opremu i dobavljačke mreže. Kompanije širom Evrope pokrenule su velike investicijske cikluse kako bi povećale proizvodne kapacitete i smanjile zavisnost od vanjskih dobavljača.
Međutim, ovakav talas ulaganja otvara i važno pitanje - šta se dešava ako se geopolitički narativ znatno smiri, posebno u slučaju završetka rata u Ukrajini? Ako se potražnja stabilizira, a kapaciteti ostanu trajno povećani, dio industrije bi se mogao suočiti s viškom proizvodnih mogućnosti i pritiskom na marže.
U tom scenariju, kompanije bi morale pronaći nove izvore potražnje kroz modernizaciju postojećih sistema, izvoz na treća tržišta i razvoj novih tehnologija, kako bi opravdale velika ulaganja u kapacitete. Istovremeno, takav razvoj događaja bi vrlo vjerovatno doveo do povlačenja kapitala iz odbrambenog sektora, s obzirom na njegove trenutno visoke valuacije.
Rizici: politika, budžeti i cikličnost
Rizici sektora ostaju izraženi. Političke promjene mogu utjecati na prioritete potrošnje, fiskalni pritisci mogu ograničiti budžete, dok historija pokazuje da se periodi intenzivnog naoružavanja često završavaju fazama stagnacije. To znači da sektor, iako trenutno snažan, nije imun na ciklične korekcije i promjene investicijske klime.
Ko dominira evropskom odbrambenom industrijom
U evropskom sistemu nekoliko velikih kompanija ima ključnu ulogu: Rheinmetall, Leonardo i BAE Systems. Njihova prednost leži u dugogodišnjim odnosima s državama, širokom portfelju certificiranih proizvoda i sposobnosti da realiziraju velike višegodišnje projekte, zbog čega ostaju prvi izbor većine vlada.
Jose Sarmento Matos/Bloomberg
Snažan rast narudžbi pokazuje da države prije svega biraju provjerene partnere, što dodatno jača tržišnu koncentraciju. Veliki igrači tako preuzimaju najveći dio novih budžeta, čime povećavaju stabilnost prihoda, ali i očekivanja investitora.
Pored njih, na tržištu se pojavljuju i manji, inovativni igrači. Jedan od najupadljivijih primjera je francuski Exail Technologies, specijaliziran za autonomne sisteme i podvodnu robotiku, čije su akcije snažno porasle zahvaljujući rastu vojne potražnje i tehnološkoj niši u kojoj posluje.
To pokazuje da, iako veliki sistemi ostaju "sigurniji" dio sektora, prostor za natprosječan rast i dalje postoji kod manjih kompanija koje nude specijalizirana i inovativna rješenja.
Šta evropska odbrana danas poručuje tržištu
Evropska odbrambena industrija danas funkcionira kao strateški sektor sa snažnom političkom podrškom i stabilnom potražnjom. Budžeti su potvrđeni, ugovori potpisani, a ulaganja ostaju visoka, što sektoru daje čvrstu dugoročnu osnovu.
Iako postoji mogućnost da se pojedini konflikti ublaže, malo je vjerovatno da bi to promijenilo širi trend jačanja sigurnosnih kapaciteta. Geopolitičke tenzije, rivalstvo velikih sila i tehnološka trka nastavljaju podsticati potrošnju.
Istovremeno, visoke valuacije i spora realizacija projekata znače da sektor ostaje podložan korekcijama. Zbog toga evropska odbrana danas više predstavlja dugoročnu tematsku investiciju nego priliku za brzu zaradu.
Za investitore to znači da sektor može imati mjesto u portfelju kao zaštita od geopolitičkih rizika, ali uz selektivan pristup, strpljenje i realna očekivanja.
.webp){kind=icon}
