Prva sedmica 2026. bila je burna. Američkom predsjedniku Donaldu Trumpu uspjelo je da uhvati predsjednika Venezuele. Nije isključio posredovanja na Kubi i u Boliviji, a ne odustaje ni od kupovine Grenlanda, pa čak ni od moguće upotrebe sile. U posljednjim danima zauzeo se za iranske proteste i kritikovao iranski režim. Pojačao je pritisak i na predsjednika američke centralne banke Jeromea Powella.
Berzanski indeksi, međutim, kao da su postali imuni na Trumpove ideje - djelovalo je da je prošla još jedna obična sedmica. Samouvjereno tržište ne popušta pred Bijelom kućom, koja je sve spremnija da testira njegove granice. Promjene su se najviše primjećivale na tržištima plemenitih metala i sirovina, poput zlata, srebra i nafte. Trgovci su tražili sigurna utočišta i razmišljali kakav bi utjecaj američka intervencija na Bliskom istoku mogla imati na ponudu nafte.
Evropske akcije nastavljaju rast
Berze u Evropi zabilježile su peti uzastopni sedmični rast, što se posljednji put dogodilo u maju 2024. Investitori vjeruju u rast potražnje za vještačkom inteligencijom. Akcije kompanije Novo Nordisk skočile su za 6,5 posto, nakon što je britanski regulator odobrio jaču dozu lijeka za gojaznost. Indeks Stoxx Europe 600 do kraja trgovanja u petak se gotovo nije mijenjao, ali je sedmica završena rastom od 0,8 posto.
Dobro su se u petak kotirale akcije iz sektora energetike, dok su slabije prošli sektor potrošačkih proizvoda i rudarstva, izvijestio je Bloomberg. Sektor luksuznih proizvoda povukao je u crveno pad akcija švicarske grupe Richemont. Iako su poslovni rezultati premašili očekivanja, Bank of America im je snizila ocjenu. Analitičari smatraju da se kompanija suočava s pritiskom na marže zbog deviznih kurseva, zlata i carina.
Bloomberg
Evropske akcije ove sedmice postigle su nove rekordne vrijednosti. Optimizam u vezi s mogućim fiskalnim podsticajima i privrednim rastom nadmašio je geopolitičke brige. Pažnja se sada preusmjerava na sezonu objavljivanja poslovnih rezultata kompanija. U Goldman Sachsu očekuju da će kompanije iz indeksa Stoxx 600 u četvrtom kvartalu zabilježiti godišnji rast prihoda od jedan posto. Ako se izuzmu finansijske kompanije, dobit bi se smanjila za pet posto.
Najveći skok cijene gasa od oktobra 2023.
Cijene prirodnog gasa u Evropi skočile su prošle sedmice za 30 posto. Uzrok je bilo neočekivano hladno vrijeme koje povećava potrošnju, a trgovci su žurili pokriti kratke pozicije, izvijestio je Bloomberg. Referentni fjučersi zabilježili su najveći sedmični skok u više od dvije godine. Rast predstavlja značajan pomak na tržištu, nakon što je veća potražnja za grijanjem naišla na obnovljene geopolitičke rizike.
Posljednji put su se cijene u jednoj sedmici toliko brzo povećale kada je Hamas u oktobru 2023. napao Izrael. To je izazvalo strah od poremećaja u snabdijevanju. Cijene su i dalje daleko od rekordnih vrijednosti iz energetske krize 2022. Strmi rast pokazuje koliko je evropsko tržište gasa ranjivo na dugotrajne skokove potražnje i nestabilnost.
Dok su evropske zalihe gasa na početku grijne sezone prvobitno procijenjene kao dovoljne, povećala se zabrinutost za ravnotežu ponude u regiji. Špekulanti koji su kockali na pad morali su kupovati fjučerse da bi zatvorili kratke pozicije i izbjegli veće gubitke. Evropski gasovodi su popunjeni 52 posto, što je ispod petogodišnjeg sezonskog prosjeka od 67 posto. Veća potrošnja istakla je rizike za buduće zalihe.
U SAD-u akcije pale
Na drugoj strani Atlantika akcije su u petak pale jer su investitore zabrinule Trumpove nedoumice oko izbora Kevina Hassetta za šefa Federalnih rezervi (Fed). Na sedmičnom nivou završile su ispod početka. Indeks Russell 2000 (indeks 2.000 američkih malih kompanija, jedan od najboljih pokazatelja stanja američke privrede) porastao je za 0,1 posto i 11. trgovački dan zaredom nadmašio indeks S&P 500. Iako je sedmica za S&P 500 i Nasdaq bila puna uspona i padova, Russell 2000 i dalje impresionira.
Akcije srednje velikih kompanija započele su godinu snažno. Kathleen Brooks iz XTB-a ističe uspjeh kompanije Sandisk i sektora poluprovodnika kao znak da je rizik zavisnosti od uspjeha nekoliko dominantnih kompanija i ove godine realnost.
''Ako entuzijazam investitora za vještačku inteligenciju opadne, indeks S&P 500 mogao bi znatno pasti", rekla je Brooks za Bloomberg. U okviru indeksa Russell 2000 prisutna je šira grupa najuspješnijih. Među najuspješnijim sektorima su osnovni materijali, energija i telekomunikacije. Tehnologija je tek četvrti najuspješniji sektor, dodala je.
Prinos od 10-godišnjih američkih državnih obveznica, koji je relevantan za kamatne stope različitih potrošačkih i stambenih kredita, porastao je na 4,23 posto. To je najviši nivo od početka septembra. Prinosi od američkih državnih obveznica bili su nestabilni zbog nedoumica oko nezavisnosti američke centralne banke i različitih izvještaja o inflaciji.
Srebro skočilo za 12 posto
Zlato je u petak pojeftinilo najviše u više od dvije sedmice, što se pripisuje Trumpovoj izraženoj rezerviranosti oko imenovanja Hassetta za predsjednika Feda. To je podstaklo sumnje da traži novog vođu.
Trump je u petak rekao da bi Hassett, ako bi napustio mjesto direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća, administraciju lišio jednog od najutjecajnijih glasova u ekonomiji. Hassett važi za najvećeg zagovornika nižih kamatnih stopa za nasljednika predsjednika Feda Powella.
Dolar je nakon Trumpovih izjava smanjio gubitke, dok su prinosi od državnih obveznica porasli, zbog čega su plemeniti metali pali za 1,7 posto. Zlato je nastavilo rast započet 2025, dijelom zbog ponovnih napada Bijele kuće na nezavisnost Feda i očekivanja o popuštanju monetarne politike, izvijestio je Bloomberg.
Srebro je pojeftinilo za 3,3 posto i palo ispod 90 dolara za uncu. Ipak, na sedmičnom nivou ostaje više za 12 posto. Rast se umirio kada su se u Washingtonu u srijedu uzdržali od uvođenja uvoznih carina na ključne minerale. Prijetnja carinama na uvoz minerala, uključujući srebro i platinu, bila je jedan od faktora koji su izazvali nagli rast. Trump na kraju nije uveo opsežne carine, iako nije isključio mogućnost da to učini u budućnosti.
Trgovci naftom prate Trumpove odluke
Cijene fjučersa nafte u petak su porasle, pri čemu je cijena američke zapadnoteksaške nafte WTI dostigla 59,40 dolara za barel. WTI se nakon najvećeg pada u četvrtak od juna (izgubila je 4,6 posto) stabilizirala na oko 60 dolara za barel. Predsjednik Trump na društvenim mrežama je saopćio da poštuje iransku odluku o otkazivanju planiranih egzekucija demonstranata.
Kako se njegova retorika u posljednjim danima ublažila, smanjila su se očekivanja o neposrednom odgovoru Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na nasilne proteste u Iranu. Intervencija bi mogla izazvati poremećaje u proizvodnji nafte. Iran na tržište isporučuje oko 3,3 miliona barela dnevno.
''Iako se rizik od skorašnje američke intervencije protiv Irana smanjio, prilično je jasno da je rizik i dalje prisutan, što bi tržište trebalo kratkoročno držati na oprezu," rekao je za Bloomberg Warren Patterson, šef strategije za sirovine u ING Groepu. "Dugoročno odsustvo američkog odgovora nastavit će smanjivati premiju rizika, što će omogućiti da u prvi plan izađu pokazatelji koji ukazuju na pad tržišta."
.webp){kind=icon}
