S&P 500 dividendni prinos najniži od dot-com ere: Šta investitori treba da znaju

Prinos od dividendi na indeksu S&P 500 pao je na najnižu razinu od dot-com balona u 2000-ima, u vrijeme kada je tržište preplavljeno rastom uskog kruga tvrtki, uglavnom tehnoloških divova. Vrednovanja su se udaljila od fundamenata, a investitori sve više plaćaju za očekivani, a ne ostvareni rast dobiti - što automatski smanjuje povrat po dolaru uloženog kapitala. Snažan priljev kapitala u sektor umjetne inteligencije, tj. dominacija tvrtki poput Nvidije, Amazona i Alphabeta, koje isplaćuju minimalne ili nikakve dividende, izravno smanjuje prosječni prinos indeksa.

Rezultat je tržište koje izgleda izuzetno snažno na razini cijena, ali istovremeno šalje signal upozorenja investitorima. Povijesno gledano, kada prinosi padnu na te razine, prostor za daljnji rast je manji, a svako odstupanje od optimističnih očekivanja može brzo promijeniti raspoloženje na tržištu.

Osim ekstremnog rasta cijena dionica megakapitaliziranih kompanija - čiji veći udio u indeksu snižava prosječni prinos od dividendi, među ostalim razlozima za trenutni trend su: usmjerenost investitora na rast, a ne na dividende, visoke procjene (P/E omjer) i očita razlika u strukturi i profitabilnosti kompanija u usporedbi od prije 25 godina.

U okruženju u kojem se tehnološki sektor doživljava kao "sigurno utočište" i izvor buduće dobiti, investitori preferiraju kompanije koje reinvestiraju dobit u razvoj, nego one koje isplaćuju dividende. Osim toga, američko tržište trenutno je u fazi izražene precijenjenosti - investitori su spremni platiti visoku cijenu za dolar zarade, što izravno smanjuje prinos po dionici. I, na kraju, ako usporedimo posljednje tjedne s dot-com balonom, treba napomenuti da je S&P 500 tada bio šareniji, s većim udjelom stabilnih kompanija iz raznih sektora - energetike, financija, industrijske proizvodnje.

S druge strane, sličnosti između tog razdoblja i ovog sada ogledaju se u logici i dinamici kretanja na tržištu - euforiji oko tehnološkog sektora, nedostatku realnog novčanog toka i niskim dividendama. Ovdje treba naglasiti da, iako su dividende bile niske čak i prije četvrt stoljeća, tehnološki bum tog vremena imao je drugačiju tržišnu strukturu i manji obujam ulaganja u razvoj naprednih tehnologija. Niske dividende same po sebi su bile znak da kompanije reinvestiraju većinu svoje dobiti u rast, ali sada je taj rast koncentriran u manjem broju kompanija (megacaps) koje troše stotine milijardi dolara i pritom se zadužuju. To stvara dodatni pritisak na tržište.

"Prinos od dividendi indeksa S&P 500 dugoročno je u padu od početka osamdesetih - s oko pet posto početkom tog desetljeća, pao je na manje od dva posto do kraja devedesetih. To razdoblje podudara se s Reaganovom (40. predsjednik SAD-a) deregulacijom financijskog sustava i ubrzanim tehnološkim inovacijama, što je postavilo temelje za dot-com balon oko 2000. godine. Međutim, struktura najvećih tvrtki u S&P 500 do 2012. bila je daleko raznolikija nego danas. Većim dijelom razdoblja od početka 2000-ih do 2011. godine. "Exxon Mobil je često bio najveća ili jedna od najvećih tvrtki u S&P 500, ali od 2012. Apple, Alphabet (Google) i Microsoft zauzimaju prva tri mjesta, a 2017. pridružuju im se Amazon i Meta (Facebook)", objašnjava za Bloomberg Adriju Mihailo Đurđević, analitičar iz Senzal Capitala.

Danas, među deset najvećih tvrtki u ovom indeksu, čak osam pripada sektoru tehnologije i umjetne inteligencije. Iznimke su Berkshire Hathaway i Eli Lilly.

"Većina tih kompanija isplaćuje minimalne ili nikakve dividende, a s rastom procjena i sve većim fokusom na otkup dionica, prinos od dividendi indeksa pao je na povijesni minimum. Stoga se indeks S&P 500 sve više promatra kao 'oklada' na umjetnu inteligenciju i softver, što donosi iznadprosječne prinose, ali i veće rizike od naglih korekcija, jer je sudbina indeksa vezana uz mali broj iznimno vrednovanih tehnoloških kompanija", zaključuje Đurđević.

Tržište AI dionica sada je podjeljeno - između ogromnog potencijala i nezanemarljivog rizika |  Bloomberg

 

Što se događa na tržištu 

Tržište je u sentimentu pojačanog rizika (eng. risk-on), što znači da se investitori okreću rizičnijoj imovini vjerujući kako Fed ulazi u ciklus snižavanja kamata, inflacija je pod kontrolom, a AI sektor generira novi val rasta. Ipak, treba biti oprezan. Iako dominacija megakapitaliziranih kompanija koje se bave umjetnom inteligencijom gura S&P 500 na povijesne maksimume, najveći zagovornici umjetne inteligencije priznaju da je tržište "klimavo". S jedne strane postoji duboko vjerovanje u dugoročni potencijal, a s druge strane postoji strah da je trenutna procjena previše napuhana, što se jasno vidi u rekordno niskom prinosu od dividendi.  

AI dionice ostaju vrlo volatilne, investitori prate ROI Wall Street je očekivao da će impresivni Nvidijini rezultati smiriti zabrinutost zbog mogućeg balona umjetne inteligencije. Ali to se nije dogodilo. Tržište dionica umjetne inteligencije sada je podijeljeno. Skeptici se brinu da visoke procjene kompanija i ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju, često financirana dugom, stvaraju rizik da slabost jedne tvrtke može potopiti cijeli sektor. S druge strane, optimisti vide najnoviji pad cijena kao zdravu korekciju i očekuju nastavak rasta, posebno u slučaju kompanija s velikom kapitalizacijom. Nvidia je objavila snažne rezultate, ali njezine dionice pale su nakon početnog skoka od više od pet posto i zatvorile tjedno trgovanje s padom od 3,2 posto. S&P 500 i Nasdaq 100 zabilježili su slične oscilacije cijena - prvo su rasle, a zatim brzo padale. Investitori sada postavljaju pitanja o energetskim potrebama, profitnim maržama i povratu ulaganja (ROI). Naglasak je također na tome kada će ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju donijeti rast i profitabilnost. Dok se Nvidia još uvijek drži čvrsto, druge kompanije koje proizvode čipove gube na vrijednosti: AMD i Arm pali su za više od 20 posto u studenom, a SanDisk je pretrpio trećinu pada nakon rekordnog rasta ove godine. Dionice kompanija sa slabijim bilancama zabilježile su veće padove: CoreWeave (-46 posto), Oracle (-24 posto), Meta i Microsoft (-21 odnosno -13 posto zbog agresivnih planova ulaganja kapitala). Sve u svemu, investitori su podijeljeni - neki vide rizike, drugi potencijal.

  

Što ovo znači za investitore

Ako se na trenutak usredotočimo na najvrjedniju kompaniju na svijetu, Nvidiju, primijetit ćemo da praktički ne isplaćuje dividende; većinu svoje dobiti reinvestira u razvoj čipova, AI infrastrukturu i rast poslovanja. Zato je njezin prinos od dividendi praktički zanemariv: prinos od 0,02 posto znači da na godišnjoj razini investitor koji kupuje dionice ne bi dobio doslovno ništa od dividendi, u odnosu na cijenu dionice. To je ujedno i jedan od razloga zašto prosječni prinos od dividendi S&P 500 opada - kako tvrtke poput Nvidije postaju veće u indeksu, njihov minimalni prinos "razrjeđuje" ukupni prinos indeksa.

Konkretno, za investitore to znači sljedeće:

• Niže prinose od dividendi u budućem razdoblju. Ako čekate pasivni prihod kroz dividende, ovo nije idealno tržište - prinosi su mršavi;

• Veći rizik od korekcije. Povijesno gledano, kada je dividendni prinos ovako nizak, to signalizira visoku precijenjenost i potencijal za korigiranje cijena ako očekivanja podbace;

• Rast zasnovan na krhkim temeljima. Ako tehnološki sektor izgubi zamah, cijeli indeks bi mogao nesrazmjerno pasti;

• Dividende više nisu ključna strategija u SAD, ali jesu van SAD-a. Europa, Kanada i tržišta u nastajanju nude znatno veće prinose od dividendi (tri do šest posto), pa se investitori usmjereni na prihod sele tamo.

 

Trenutni obrazac na tržištu kapitala analogan je obrascu dot-com ere: investicije su ogromne, očekivanja su na vrhuncu, a tržište sve više ovisi o malom broju  kompanija koje nose gotovo sav rast. Razlika se ogleda u temeljima i strukturi kompanija, koje su danas profitabilnije. To smanjuje rizik od potpunog kolapsa, a istovremeno generira nizak prinos od dividendi.