Prije nekoliko dana na portalu South China Morning Post objavljen je članak s naslovom "Dok kinesko stanovništvo opada, tristo hiljada robota održava tvornice u pogonu". U članku autori nastoje istaknuti dvije stvari koje u velikoj mjeri sažimaju prednosti i poteškoće kineske ekonomije, odnosno šire gledano – njenog razvojnog modela.
S jedne strane, Narodna Republika Kina može se pohvaliti najvećim brojem industrijskih robota na svijetu, što odražava njen impresivan tehnološki napredak. U kineskim tvornicama već rade više od dvije milijarde robota, a prema najnovijem izvještaju Međunarodne federacije za robotiku, više od polovice od 542 hiljade novih robota instaliranih prošle godine završilo je upravo u kineskim pogonima.
No, članak istovremeno upozorava i na problem koji, prema autorima izvještaja China’s Economic Transition: Debt, Demography, Deglobalization, and Scenarios for 2035 Dinnyju McMahonu i Andrewu Polki, predstavlja jedan od triju glavnih izazova s kojima će se Kina morati suočiti u budućnosti. Uz natprosječnu zaduženost zemlje i širu deglobalizaciju potaknutu trgovinskim ratom Donalda Trumpa, azijskog diva muči i negativna demografska slika.
Kina se, između ostalog i zbog restriktivne politike, od 2022. godine suočava s padom broja stanovnika. Prošle se godine prirodni prirast smanjio za čak 1,39 miliona ljudi, što, naravno, dodatno pojačava pritiske na ekonomski rast jer manjak radno aktivnog stanovništva zemlju tjera na traženje alternativa – to jest, robota. "Peking se pokušava preusmjeriti prema novom modelu rasta", zaključuju autori analize CSIS-a, dodajući kako je pitanje kakav će taj model biti jedno od velikih pitanja našeg vremena.
Od sistemskih problema do rekorda
No dok se druga najveća ekonomija svijeta pita kako dalje i istovremeno suočava sa smanjenjem radne snage, nezaposlenošću mladih, slabom domaćom potrošnjom, deflacijom, golemim državnim dugom koji je često "skriven" u bilansima lokalnih vlasti, te prije svega s izazovima državnog kapitalizma, čiji je simptom već pet godina trajna kriza nekretnina, a u novije vrijeme i tzv. involucija – kineska tržišta kapitala od prošle jeseni doživljavaju renesansu.
Šta se to dogodilo prošlog septembra da je referentni indeks Shanghai Composite u godinu dana porastao čak 40 posto? Za usporedbu, američki S&P 500 u protekloj je godini porastao nešto više od 18 posto, dok je evropski STOXX Europe 600 ostvario rast od 9,6 posto.
Šta je bio okidač?
"Prije otprilike godinu dana Kina je započela niz poticajnih mjera, kako monetarnih tako i fiskalnih, koje su stvorile odgovarajuće temelje za ponovni rast dionica", opisuje uvjete za meteorski uspon kineske berze Matej Gosar, upravitelj imovine u NLB Skladovima.
Tada je svjetska zvijezda finansijske industrije David Tepper iz hedge fonda Appaloosa Management izrekao poznate riječi: "Kupujte sve što je kinesko".
Preduvjete za uzlet tržišta kapitala stvorio je ustaljeni obrazac fiskalne i monetarne intervencije centralne vlade, odnosno tamošnje centralne banke, koji se ponavlja posljednjih nekoliko godina. Njom kinesko vodstvo u drugoj polovici godine nastoji ostvariti na početku postavljen cilj rasta, čime političkim elitama osigurava legitimnost jednostranačkog sistema. Tako je bilo i prošle godine, kada su centralni bankari snizili kamatne stope i obavezne rezerve banaka. Pridonijele su i mjere finansijskih regulatora, koje su poduzećima olakšale otkup vlastitih dionica.
"No bio je potreban i okidač rasta", dodaje Gosar. Došao je krajem godine, kada je svijet zapanjio chatbot kompanije DeepSeek, koji je s daleko manjim tehnološkim i finansijskim ulaganjima bez problema konkurirao američkoj umjetnoj inteligenciji (AI) tehnoloških divova poput Googlea i popularnih startupa poput OpenAI-ja.
Kineski chatbot pokazao je da kompanije s Dalekog istoka, "unatoč tehnološkom zaostatku i manjim razvojnim sredstvima za AI, mogu postići rezultate usporedive s američkim kompanijama", dodaje analitičar. Uz to, vrijedi napomenuti da Kina, u usporedbi sa SAD-om, znatno uspješnije provodi praktičnu integraciju umjetne inteligencije u proizvode, što direktno utječe na poslovanje poduzeća.
Prošlog je mjeseca indeks Shanghai Composite prvi put u deset godina premašio 3.800 bodova, prenosi Bloomberg. Unatoč rastu, on je još uvijek daleko od euforije iz 2015. godine, kada je indeks dosegnuo 5.166 bodova prije nego što je balon puknuo.
Bloomberg
Uloga geopolitike
Dok je država poticajnim mjerama pripremila teren, a DeepSeek odigrao ulogu okidača, za nastavak trenda pobrinula se – geopolitika.
Prvo je u maju kratkotrajni rat između Indije i Pakistana skrenuo pozornost na sposobnosti kineskog naoružanja. Pakistansko zrakoplovstvo, opremljeno kineskim borbenim avionima J-10, ostvarilo je zapaženu pobjedu u sukobu s modernim francuskim Rafaleima koje koristi Indija. To je, s jedne strane, pokazatelj razvijenosti kineske vojne industrije, a s druge odraz tehnološke naprednosti njene odbrambene industrije, koja čini važan dio šire ekonomije.
"Dionice kineskih proizvođača oružja dio su takozvanog 'strateškog kapitalizma'", objašnjava predavač ekonomije Rok Spruk, "u kojem ratni rizik ili sukob – kao što se pokazalo u slučaju posredne kineske uloge u sukobu Indije i Pakistana – potiče finansijska očekivanja".
Dodatni poticaj donijela je i septembarska vojna parada povodom 80. godišnjice japanskog poraza, na kojoj je predsjednik Xi Jinping ugostio ruskog kolegu Vladimira Putina i s ponosom mu pokazao najmoderniju vojnu tehnologiju – od hipersoničnih projektila do pametnih dronova potpomognutih umjetnom inteligencijom. Indeks košarice kineskih obrambenih kompanije koji prati Goldman Sachs tako je od januara do septembra porastao za 44 posto.
Bloomberg
Drugi faktor koji podržava ovogodišnji rast kineske berze povezan je s prvim, budući da se odnosi na jačanje kineske samodostatnosti u području naprednih čipova potrebnih za razvoj umjetne inteligencije. Kao što je već pisano, riječ je o reakciji na višegodišnje pokušaje ograničavanja kineskog tehnološkog razvoja i istraživanja putem restrikcija izvoza američke visokotehnološke opreme. No, kako je pokazao Trumpov "gest dobre volje" – kada je američka vlada u augustu prvo dopustila izvoz Nvidijinih i AMD-ovih čipova u Kinu, a potom je pekinška vlada svega nekoliko dana kasnije obeshrabrila njihovu upotrebu i na kraju je ograničila – ta strategija ima suprotan učinak.
"Ograničenja pristupa naprednim čipovima i tehnologijama mogu usporiti razvoj nekih strateških sektora, poput superračunalstva i umjetne inteligencije, ali ne mogu potpuno zaustaviti domaći razvoj", istaknuo je Sašo Šmigić, član uprave Generali Investmentsa, komentirajući američki pristup. "Najnoviji poticaj rastu dionica kineskog tehnološkog sektora došao je nakon navoda da je kineski regulator naložio kompanijama da prestanu kupovati Nvidijine čipove i otkažu postojeće narudžbe", dodaje Gosar.
Kina se, u nastojanju da osigura tehnološku autonomiju u uvjetima ograničenja, snažno oslonila na domaće tehnološke kompanije. Rast berzovnih indeksa sada pogone upravo proizvođači čipova poput Huaweija, SMIC-a i Xiaomija. Iako mnoge od tih kompanija, poput Huaweija, uopće nisu izlistane na berzi, ipak pridonose povećanju potražnje za dionicama tehnološkog sektora.
Među zvijezdama tržišta svakako je kompanija Cambricon, proizvođač čipova. Dionica te kompanije, koja se smatra kineskim pandanom Nvidiji i glavnim Huaweijevim suparnikom u kineskoj AI utrci, od početka trgovinskog rata sa SAD-om i preusmjeravanja domaćih potrošača poskupjela je čak 93 posto. Prema podacima terminala Bloomberg, dionica je prošlog mjeseca nekoliko dana bila najskuplja na tržištima kontinentalne Kine (ne računajući Hong Kong), nakon što je kompanija u prvoj polovici godine zabilježila rekordan profit od 144 miliona dolara.
"Očekivano povećanje potražnje za domaćim čipovima i s tim povezano dodatno ulaganje u njihov razvoj uzrokovalo je snažan rast kineskih tehnoloških dionica", kaže Gosar. No upravitelj upozorava na pretjerani optimizam, jer će "volatilnost cijena dionica kineskih proizvođača čipova vrlo vjerovatno ostati visoka".
Depositphotos
Upozoravajući znakovi
Zabrinjava i rastući udio kupovina finansiranih polugom, što podsjeća na razdoblje neposredno prije pucanja balona 2015. godine. Udio dionica kupljenih zaduživanjem, prema podacima Bloomberga, prošle je sedmice dosegnuo najviši nivo od tada i sada je udaljen svega 10 posto od rekorda. "Potrebni su visok stepen opreza i pažljiv odabir onih kompanija koje imaju dokazanu putanju rasta prihoda i stvaraju pozitivan novčani tok", ističe Gosar.
Da se berzovni bik pretvara u balon poput onog iz 2015., očito zabrinjava i regulatore. Oni su početkom jeseni pozvali banke da budu oprezne pri zloupotrebi drugih vrsta kredita za kupovinu dionica. Velik dio euforije pripisuje se i utjecaju društvenih mreža, budući da su vlasti upozorile platforme da paze na zavaravajuće objave o rastu berzovnih indeksa.
No, rast berze se, na žalost državnog vrha, ne prelijeva u ekonomski rast. Deflacija ostaje čvrsto ukorijenjena, jer cijene tvorničkih proizvoda padaju već tri godine zaredom. Ekonomsko usporavanje realna je mogućnost ako se izvoz prema SAD-u smanji, a kriza na tržištu nekretnina nastavi. Ipak, čak i u tom scenariju može se pronaći tračak optimizma: što se više udaljava zacrtani cilj od pet posto rasta, to će vlada biti prisiljenija na labaviju fiskalnu i monetarnu politiku.
Rast s potencijalom
Razumijevanje uloge finansijskih tržišta u Kini bitno se razlikuje od zapadnog poimanja, što je i razlog zbog kojeg su strani ulagači oprezni pri ulasku na to tržište. Kako je za Bloomberg Adriju izjavio profesor Zheng Changzhong, direktor Centra za partijski i državni razvoj na univerzitetu Fudan, berza je "u službi" realnog sektora.
"Kinesko vodstvo još od reformskog razdoblja ulogu tržišta dionica i finansijske industrije općenito vidi kao potporu sektoru realne ekonomije. Prema mojoj procjeni, takvo će se shvatanje te uloge nastaviti i ubuduće", rekao je, pritom naglasivši da država neprestano nastoji "kontrolirati, odnosno ograničiti rizike".
Prema pisanju CNBC-ja, direktna strana ulaganja (FDI) prošle su se godine, s rekordnih priljeva od 334 milijarde dolara u 2021., smanjila na odljev od gotovo 154 milijarde dolara. To je najniži nivo u više od dva desetljeća, što pokazuje da su strani investitori svoj kapital preusmjerili drugdje.
Kineski berzovni optimizam, dakle, ima domaće porijeklo, što je iznenađujuće s obzirom na nepovoljne ekonomske i geopolitičke okolnosti. Broj malih ulagača koji svoje rekordno visoke uštede (u kojima je više od 30 posto imovine domaćinstava) preusmjeravaju u dionice raste među Kinezima. Razbuktali berzovni bik potvrđuje podatak koji navodi The Economist – broj novih računa za trgovanje dionicama u Kini do kraja septembra premašio je 30 miliona.
I domaći i strani ulagači na kineskom su se tržištu u prošlosti već više puta opekli, no promatrači smatraju da su ulaganja u tehnološku samodostatnost i umjetnu inteligenciju, zajedno s fiskalnim i monetarnim mjerama te nastojanjima vlasti da ublaže cjenovni rat u ključnim industrijskim sektorima, dovoljno snažni katalizatori za održavanje pozitivnog trenda. "Uvjereni smo da ovaj rast ima potencijal", izjavio je za Bloomberg Wang Huan, upravitelj fondova u kompaniji Shanghai Zige Investment Management.
.webp){kind=icon}
