.webp){kind=icon}
Američke dionice potonule su u ponedjeljak jer su ulagači zabrinuti da bi Izrael mogao odgovoriti na iranski napad, unatoč protivljenju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Europske unije (EU), što bi dovelo do šire eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Europske dionice završile su mješovito.
Indeks S&P 500 završio je trgovanje u minusu od 1,2 posto, DJIA indeks pao je za 0,65 posto ili gotovo 250 bodova, dok je indeks Nasdaq 100 pao za 1,79 posto, odnosno za skoro 300 bodova. Unatoč gubicima, američke dionice su i dalje u plusu od početka godine.
Europske burze imale su bolje rezultate. Indeks Euro Stoxx 600, koji prati poslovanje 600 najvećih kompanija u 17 europskih zemalja, završio je trgovanje rastom od 0,13 posto, njemački DAX također je porastao za 0,54 posto, londonski dionički indeks FTSE jedini je pao za 0,38 posto, dok je francuski CAC porastao 0,43 posto.
Ono što se promijenilo tijekom vikenda jeste da su najnoviji diplomatski napori pod vodstvom SAD-a – do jučer usmjereni na deeskalaciju krize u Gazi – sada fokusirani na osiguravanje odmjerenog izraelskog odgovora na napad.
Iako je iranski napad mogao biti smrtonosan i destruktivan, Washington je pozvao Izrael da ne uzvrati. Ipak, još uvijek postoji zabrinutost da logika neće prevladati. Da opasnost od toga postoji pokazuje i pritisak koji na njega vrše tvrdolinijaši u vladi izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Tržišta nafte su se stabilizirala u ponedjeljak nakon što je Izrael odbio napad, ali sada se ponovno nazire mogućnost rasta cijene od 100 dolara po barelu, dok Bloomberg Economics predviđa da bi otvoreni rat između Izraela i Irana gurnuo svjetsko gospodarstvo u recesiju.
Nepostojanje štete i žrtava znači da bi Izraelci mogli ograničiti svoj napad, rekao je Mark Cancian, obrambeni analitičar u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. "Možda će napasti vojnu bazu koja je lansirala projektile, možda tvornice, možda iransku mornaricu. Svi gledaju što će Izraelci učiniti", rekao je.
O budućim potezima Izraela ovisi hoće li nafta prijeći 100 dolara za barel, hoće li to utjecati na skok inflacije, hoće li odgoditi dugo očekivano smanjenje kamata ili će možda doći do novog povećanja kamata.
