Dva mikrokreditna društva u Bosni i Hercegovini (BiH) odlučila su da prikupe sredstva emisijom obveznica u ukupnom iznosu od 4,65 miliona maraka, a investitorima su spremni da plate kamatu od šest do 7,5 odsto.
Mikrokreditno društvo PRO FIN Istočno Sarajevo emitovaće 26.500 obveznica, pojedinačne nominalne vrijednosti 100 KM, odnosno ukupne vrijednosti 2.650.000 KM.
Dospijeće emisije je tri godine, a kamatna stopa iznosi 7,50 odsto na godišnjem nivou. Glavnica i pripadajući dio kamate isplaćivaće se u jednakim mjesečnim anuitetima (36 anuiteta).
Cijena po kojoj investitori upisuju i uplaćuju obveznice formiraće se na berzi, po metodi kontinuirane javne ponude (višestruke cijene) u skladu s Pravilima Banjalučke berze, s tim da će prodajni nalog biti unesen po cijeni od 100 KM. Standard povećanja cijene je 0,01 KM;
Početak upisa i uplate obveznica je 22. mart i trajaće 15 dana, a smatraće se uspješnom ako bude upisano i uplaćeno najmanje 60 odsto ponuđenih obveznica.
I mikrokreditno društvo CREDIS Banja Luka takođe je odlučilo da emituje obveznice i to po jedanaesti put. Emituje se 2.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 KM, ukupne vrijednosti 2.000.000 KM.
Dospijeće emisije je takođe tri godine, a kamatna stopa iznosi šest odsto na godišnjem nivou. "Kamatna stopa računaće se kao godišnja kamatna stopa obveznica podijeljena s učestalošću isplate kamate po dospjelim anuitetima iz obveznica na godišnjem nivou. S obzirom na to da anuiteti dospijevaju polugodišnje, tj. dva puta godišnje na naplatu, kamate će se isplaćivati na polugodišnjem nivou", definisali su u MKD CREDIS.
Početak upisa i uplate obveznica je 21. mart 2024. godine i trajaće 15 dana, a kao i kod prethodne, smatraće se uspješnom ako bude upisano i uplaćeno najmanje 60 odsto obveznica.
Branko Kecman, direktor Advantis brokera iz Banjaluke, rekao je ranije za Bloomberg Adriju da su mikrokreditna društva, koja prikupljanju kapital za razvoj putem emisija obveznica, odnosno čije su akcije listirane na Banjalučkoj berzi, ostvarila visoke stope rasta kreditnih portfolija te dobiti.
"Ovo je vjerovatno rezultat specifičnih biznis modela i tržišnih niša koje pokrivaju i inovativnosti u samom poslovanju. S obzirom na to da su putem emisija obveznica stvorile osnov za prikupljanje sve većeg kapitala za razvoj, očekujem još bolje poslovanje u budućnosti", ističe Kecman.
Podsjećamo, mikrokreditna društva (MKD) u Republici Srpskoj imala su dobru godinu iza sebe, prema podacima s Banjalučke berze. Neto prihodi od kamata su im rasli, kao i dobit, u odnosu na godinu ranije, a s obzirom na to da su neka od njih putem emisija obveznica stvorila osnov za prikupljanje sve većeg kapitala za razvoj, očekuje se njihovo još bolje poslovanje u budućnosti.