text size
Pažnja investitora se u ovom trenutku najčešće usmjerava na tehnološke akcije i priču o vještačkoj inteligenciji, dok je jedan naizgled "dosadan" sektor tiho ostvario dobar rezultat na evropskim berzama ove godine. Evropske komunalne kompanije, odnosno proizvođači i distributeri električne energije, gasa i vode, od početka 2026. zabilježili su rast koji je nadmašio širi indeks, a pitanje koje se sada postavlja jeste da li je taj rast opravdan i ima li još prostora za daljnje napredovanje.
Šta stoji iza ovog rasta
Sektor evropskih komunalnih kompanija od početka godine predvode kompanije iz oblasti obnovljivih izvora energije i skladištenja energije, uključujući baterijske sisteme, koje su bile glavni pokretači njegovog rasta. To se nadovezuje na snažne rezultate koje je sektor ostvario već tokom 2025. godine.
Iza ove priče stoji kombinacija nekoliko faktora koji se međusobno preklapaju i to su sam strah oko sljedećih koraka u vezi sa sukobima na Bliskom istoku, neizvjesnost oko kamatnih stopa i ubrzani razvoj vještačke inteligencije.
Prvi faktor jeste bjekstvo ka defanzivnim akcijama. Utility kompanije spadaju u takozvane defanzivne sektore jer su njihove usluge (struja, gas i voda) neophodne bez obzira na stanje ekonomije. Zbog toga investitori u periodima povećane neizvjesnosti dio kapitala preusmjeravaju u ovaj sektor. Ove godine tome su doprinijeli eskalacija sukoba na Bliskom istoku i strah od šireg rata. Analiza Goldman Sachsa pokazuje da utility akcije tokom perioda tržišnog stresa u prosjeku nadmašuju ostatak tržišta za od 10 do 30 posto, posebno kada se tržište suočava s padom kamatnih stopa i produženim "medvjeđim" raspoloženjem.
Drugi faktor je vještačka inteligencija kao novi izvor potražnje. Za razliku od mnogih sektora kojima AI mijenja ili ugrožava poslovne modele, utility kompanije od njenog razvoja imaju direktnu korist. Širenje AI data centara zahtijeva ogromne količine električne energije, zbog čega upravo elektroenergetska infrastruktura postaje jedan od ključnih preduslova za daljnji razvoj vještačke inteligencije. Prema pojedinim procjenama, sektor bi u 2026. mogao investirati čak 240 milijardi dolara kako bi zadovoljio rastuću potražnju, dok se očekuje da ukupna potrošnja električne energije, koja je u prethodnih 20 godina porasla svega 10 posto, do 2045. poraste za čak 60 posto.
Treći faktor je energetska sigurnost. Poslije višegodišnje energetske krize i geopolitičkih tenzija, sigurnost snabdijevanja i energetska nezavisnost ponovo su među ključnim prioritetima Evrope. Zbog toga kompanije koje ulažu u obnovljive izvore energije i prenosnu infrastrukturu imaju dodatnu podršku dugoročnih evropskih politika.
Četvrti faktor je dividendni prinos. Uprkos snažnom rastu cijena akcija, prosječan dividendni prinos sektora i dalje iznosi 3,79 posto, što je konkurentno prinosima na desetogodišnje državne obveznice u Evropi. Pored redovnog prihoda od dividendi, investitori imaju i potencijal rasta vrijednosti akcija, zbog čega utility sektor ostaje privlačna alternativa za one koji traže stabilnije prinose.
Ima li prostora za daljnji rast ili se bliži korekcija
Valuacije evropskih utility kompanija danas su više od dugoročnog historijskog prosjeka, što pokazuje da je tržište već u velikoj mjeri prepoznalo povoljne izglede sektora i uračunalo ih u cijene akcija. Ipak, poređenje s američkim utility sektorom pokazuje da se evropske kompanije i dalje trguju uz niže multiplikatore, zbog čega i dalje djeluju relativno povoljnije vrednovane. To sugerira da, uprkos snažnom rastu cijena akcija u prethodnom periodu, evropski utility sektor još uvijek nije dostigao nivoe valuacije karakteristične za američko tržište, što ostavlja određeni prostor za daljnji rast ako kompanije nastave ostvarivati očekivane finansijske rezultate.
Ključni rizik za nastavak rasta leži upravo u onome što ga je i pokrenulo tokom 2025. godine - kamatnim stopama. Prema analizi Goldman Sachsa, sektor nastavlja da izražajno nadmašuje tržište samo ako dođe do pada kamatnih stopa uz produženo loše raspoloženje na tržištima; ako centralne banke, poput Feda ili ECB-a, krenu suprotnim putem i počnu podizati kamate zbog inflacije, atraktivnost dividendi u odnosu na obveznice bi opala, a sektor bi mogao izgubiti dio zamaha. Međutim, s druge strane, ako dođe do spuštanja kamata, ali nastavi se euforija oko AI, koja je u posljednjih sedmica ušla u fazu preispitivanja i rasprodaje, sektor će ostati interesantan investitorima kao glavni input AI sektoru.
Drugi rizik je politički - sve glasnija rasprava o tome ko treba da snosi trošak rastućih računa za struju izazvanih AI data centrima mogla bi dovesti do regulatornog pritiska na profitabilnost pojedinih kompanija u sektoru.
Evropske komunalne kompanije
Među evropskim komunalnim kompanijama koje su se našle pod radarom analitičara izdvajaju se Iberdrola, Elia i RWE. Iako se razlikuju po poslovnim modelima, zajednička karakteristika im je da ulažu značajna sredstva u energetsku infrastrukturu i imaju dobru poziciju da dugoročno profitiraju od rasta potrošnje električne energije. Dok se Iberdrola i Elia prije svega oslanjaju na regulirane mrežne djelatnosti koje donose stabilnije prihode, RWE je više izložen proizvodnji električne energije i razvoju obnovljivih izvora, što mu pruža veći potencijal rasta, ali i veću volatilnost poslovanja.
Iberdrola
Prihodi su nakon privremenog usporavanja ponovo u fazi rasta, dok EBITDA i neto dobit bilježe još snažniju dinamiku, što ukazuje na rast profitabilnosti i uspješnu realizaciju investicionog ciklusa.
Elia
Kompanija bilježi stabilan rast prihoda, EBITDA i neto dobiti, što odražava širenje regulirane mreže i kontinuirana ulaganja u prenosnu infrastrukturu. Takav profil poslovanja donosi visoku predvidivost novčanih tokova i smanjuje zavisnost od kretanja cijena električne energije.
RWE
Za razliku od Iberdrole i Elije, poslovni rezultati RWE-a više zavise od kretanja cijena električne energije, zbog čega su prihodi, EBITDA i neto dobit izraženije oscilirali u prethodnim godinama. Ipak, kompanija nastavlja velika ulaganja u obnovljive izvore energije i baterijske sisteme, od kojih investitori očekuju da budu glavni pokretač budućeg rasta.
Što se valuacija tiče, sve tri kompanije trenutno se trguju uz P/E i EV/EBITDA multiplikatore koji su iznad prosjeka evropskog utility sektora, što nije iznenađujuće uzimajući u obzir trenutno više valuacije cijelog sektora.
Iako ove kompanije imaju snažnu dugoročnu perspektivu, njihov daljnji rast nije bez rizika. Riječ je o kapitalno intenzivnim kompanijama koje ulažu milijarde eura u razvoj mreža i obnovljivih izvora energije, zbog čega su osjetljive na duži period visokih kamatnih stopa i rast troškova finansiranja. Pored toga, značajan dio njihovih prihoda zavisi od regulatornih odluka, dok je RWE dodatno izložen promjenama cijena električne energije, što njegove finansijske rezultate čini volatilnijim u odnosu na kompanije koje se pretežno bave prenosom i distribucijom električne energije.
Šta iz svega ovoga treba zaključiti
Rast evropskih utility kompanija je rezultat spoja nekoliko faktora koji djeluju istovremeno - potrage za sigurnošću usred geopolitičke neizvjesnosti, strukturnog rasta potražnje za strujom uslijed širenja vještačke inteligencije, i povratka energetske sigurnosti na vrh političke agende. Za razliku od mnogih drugih "vrelih" priča na tržištu, ovaj rast za sada nije praćen ekstremnim valuacijama ni gubitkom profitabilnosti, dok je sam evropski sektor i dalje trgovan ispod historijskog prosjeka u odnosu na SAD. Ipak, sudbina sektora u narednim mjesecima najviše će zavisiti od odluka centralnih banaka o kamatnim stopama, jer bi njihov daljnji rast mogao uzdrmati upravo ono što je utility akcije učinilo toliko privlačnim ove godine.
.webp){kind=icon}
