Državne obveznice SAD pale su uslijed rasta cijena nafte uoči roka koji je predsednik Donald Trump postavio Iranu da prihvati uslove za okončanje američkih napada kasno u utorak. Taj pad podigao je prinose za do pet baznih poena, pri čemu su najviše porasli prinosi na duže ročnosti, dok su desetogodišnji i tridesetogodišnji prinosi dostigli najviše nivoe tokom sesije usred oprečnih signala o tome da li će se Trumpove prijetnje masovnim razaranjem zaista ostvariti.
"Rast prinosa signalizira da zabrinutost zbog inflacije jača", rekao je Sean Simko, direktor upravljanja investicijama u fiksnom prihodu u SEI Investments Corp. "Što duže nafta ostane na povišenim nivoima i što duže borbe traju, veća je vjerovatnoća dugotrajnog inflatornog okruženja. Tržište obveznica nastavlja da reflektuje te događaje."
Cijene nafte, ključni pokretač prinosa na američke obveznice od početka američkog napada na Iran 28. februara, porasle su, pri čemu su fjučersi na referentnu američku naftu West Texas Intermediate skočili i do 4,6 odsto u odnosu na zatvaranje sa najvišeg nivoa u više godina u ponedjeljak. Prinosi su krajem marta dostigli najviše nivoe od početka godine usled rasta cijena energije, ali su se potom povukli zbog sve većih strahova da bi šok na tržištu nafte mogao da pogodi ekonomski rast.
Prinosi na obveznice kraćih ročnosti ostali su stabilni nakon prve ovonedjeljne aukcije američkih državnih hartija, emisije trogodišnjih obveznica u vrijednosti od 58 milijardi dolara, koja je ostvarila niži prinos od očekivanog, što ukazuje na snažnu tražnju. Aukcija je zaključena na nivou od 3,897 odsto, više od jednog baznog poena ispod prinosa u trgovanju neposredno prije isteka roka za dostavljanje ponuda u 13 časova po njujorškom vremenu.
Prošlomjesečna aukcija trogodišnjih obveznica bila je prva nakon što su SAD napale Iran, a tražnja je tada bila primjetno slaba. Loši rezultati većine aukcija prošlog mjeseca, u uslovima nestabilnog tržišta, povećali su značaj ovonedjeljnih emisija. Slijede aukcije desetogodišnjih obveznica u srijedu i tridesetogodišnjih u četvrtak.
Bloomberg
Rast prinosa, iako vođen cijenama nafte, bio je ograničen neizvjesnošću u vezi sa tokom rata.
"Čini se da tržišta imaju poteškoća da procijene naredne poteze na Bliskom istoku", rekla je Molly Brooks, strateg za kamatne stope u TD Securities. Početni dobici, podstaknuti izgledima za postizanje sporazuma, izbrisani su nakon izvještaja da je Iran obustavio pregovore.
Evropska tržišta obveznica, gdje je trgovanje nastavljeno prvi put od četvrtka, značajno su zaostajala za američkim, jer su trgovci pojačali opklade na povećanje kamatnih stopa ove godine od strane Evropske centralne banke i Banke Engleske. Prinosi na dvogodišnje obveznice širom regiona porasli su za najmanje deset baznih poena.
Evropski dug posebno je izložen ratu na Bliskom istoku zbog zavisnosti regiona od uvoza energije, što ga čini ranjivim na skok cijena nafte i gasa. Strah je da bi ubrzanje inflacije moglo primorati centralne banke da podignu troškove zaduživanja.
Prije američkog napada na Iran, očekivalo se da će te centralne banke zadržati ili sniziti kamatne stope. Takođe su bila ukalkulisana dva smanjenja kamatnih stopa od po četvrtinu procentnog poena od strane Federalnih rezervi ove godine, ali se konsenzus u međuvremenu pomjerio na samo jedno smanjenje do kraja naredne godine.
U tom kontekstu, prinos na dvogodišnje američke obveznice veći je od njemačkog za 114 baznih poena, blizu najmanje razlike u korist SAD od 2021. godine na zatvaranju.
"Tržište se kreće u razumljivo slabom tonu", rekao je Jonathan Cohn, šef strategije za kamatne stope u SAD u Nomura Securities. "Veliko oslanjanje administracije na retoriku u upravljanju tržištem oslabilo je njen efekat u odsustvu jasnog napretka, ostavljajući trajnu neizvjesnost, koja je podstakla smanjenje rizika.
.webp){kind=icon}
