Meta Platforms Inc. postao je najnoviji div društvenih medija koji se petljao s idejom prodaje vrhunskih opcija kao dijela svoje usluge, prema izvještaju The Vergeu. Budući da je godinama bio besplatan, želi vidjeti hoće li iko od nas platiti za nove opcije na Facebooku, Instagramu ili WhatsAppu.
To će biti teško prodati.
Postavite sebi sljedeće pitanje: Koju posebnu opciju na Facebooku biste platili? Uzmite u obzir da je tokom protekle decenije kompanija eksperimentirala s nizom novih usluga koje nisu uspjele osvojiti korisnike, od čarobnog digitalnog pomoćnika u Messengeru do velikog projekta kriptovalute. Sve su bile besplatne.
S Facebookovog gledišta, bilo bi lijepo kada bi postojao jednostavan način, kao što je plaćanje za uklanjanje oglasa iz newsfeedova. To bi koštalo vrlo malo, a očito je uspjelo za YouTube Inc., koji je namamio pretplatnike čineći svoje oglase toliko razdražujućim da će korisnici rado platiti da ih se riješe. Ali korisnici Facebooka samo skrolaju dalje.
U posljednjih sedam godina broj YouTubeovih pretplatnika koji plaćaju postojano je rastao. Danas više od 50 miliona plaća između 10 i 11,99 dolara mjesečno za YouTube Premium ili YouTube Music.
YouTube ne prikazuje svoje prihode od ovih pretplatničkih usluga, ali konzervativna procjena sugerira da dobiva 500 miliona dolara mjesečno ili šest milijardi dolara godišnje u naknadama za pretplatu, što predstavlja gotovo petinu ukupne prodaje odjela. Ostalo dolazi od oglašavanja.
To bi YouTube učinilo izuzetnim u društvenim medijima. Meta, Snap Inc. i Twitter Inc. uložili su napore u diverzifikaciju, no malo ih je uspjelo smanjiti ukorijenjeno oslanjanje na oglašavanje.
Snap, koji 99 posto svog prihoda ostvaruje od reklama, nije uspio u pokušaju da proda pametne naočale. U junu je također lansirao uslugu mjesečne pretplate od 3,99 dolara pod nazivom Snapchat Plus. Opcije nisu posebno iznenađujuće ili zanimljive. Naprimjer, možete promijeniti stil ikone Snapchat. Do sada se milion korisnika prijavilo za plaćanje. To nije loš početak, ali teško je vidjeti da mnogi od njegovih 329 miliona drugih aktivnih korisnika rade isto.
Facebook je u međuvremenu bacao špagete na zid da vidi šta će se zalijepiti. U samo nekoliko posljednjih mjeseci zatvorio je odjel za igre na sreću, alat za kupovinu uživo i opciju susjedstva kako bi se takmičio s Nextdoor Holdings Inc. Također smanjuje i newsletter platformu.
Twitterov posao licenciranja podataka je pristojan pokušaj diverzifikacije, donoseći oko 11 posto prihoda, ili 570 miliona dolara, prošle godine, ali njegovo oslanjanje na korisničke podatke ne čini ga toliko drugačijim od oglasnog modela.
YouTube se uspio daleko uspješnije odmaknuti od oglasa, velikim dijelom zato što su među najiritantnijima na internetu. Odbrojavanje oglasa od četiri sekunde ili duže na početku mnogih popularnih videozapisa može se činiti kao vječnost. Njegove reklame nam oduzimaju vrijeme. Prođite kroz neke tvitove o YouTube Premiumu i mnogi govore o tome kako je osvježenje koristiti web mjesto bez potrebe da gledate oglase za pastu za zube ili kompanije za web dizajn. "Dobio sam YouTube Premium (bez reklama) i sa sigurnošću mogu reći da se *nikad* ne vraćam", nedavno je rekao jedan korisnik.
Tokom pandemije rast pretplatnika na YouTubeu se ubrzao, a odjel je bio toliko uspješan da matična kompanija Alphabet Inc. kaže da potiče rast svojih poslova koji se ne bave oglašavanjem.
U izvještaju Vergea, Facebook je rekao da će zadržati oglase za buduće pretplatnike. To zvuči ludo s obzirom na to koliko je suprotno uspjelo za YouTube, ali Facebook je postao žrtva vlastitog uspjeha u oglašavanju. Njegove goleme prakse prikupljanja podataka znače da su njegovi oglasi tako dobro ciljani i personalizirani, tako dobro zakamuflirani u feedovima vijesti, da mnogi korisnici vjerovatno ne bi imali ništa protiv da moraju nastaviti skrolati pored njih.
To ukazuje na prijeteći problem. Kompanije društvenih medija poput Facebooka, koje ostvaruju 97,5 posto svojih prihoda od oglasa, postigle su visoke procjene zbog naizgled nezaustavljivog rasta digitalnog oglašavanja. No taj će rast usporiti u sljedećih nekoliko godina, na otprilike sedam posto u 2026. s gotovo 16 posto ove godine, prema nedavnoj prognozi Marketer Inc., kompanije za istraživanje tržišta. Facebook i Snap su toliko povezani s oglasnim modelom da nemaju izbora osim diverzifikacije.
"Facebook interno zna da njegova aplikacija umire", rekao je Matt Navarra, nezavisni savjetnik za društvene medije. "Sada cijedi svaki novčić koji može". Multimilijardersko ulaganje Marka Zuckerberga u virtualnu stvarnost veliki je, riskantan pokušaj širenja. Okušavanje u plaćenim opcijama je drugo.
Ako Facebook može natjerati čak pet posto od svojih otprilike tri milijarde aktivnih korisnika da plaćaju tri dolara mjesečno za izvrsnu opciju na Instagramu ili Facebooku, to bi donijelo oko 5,4 milijarde dolara godišnje. Iako je to djelić od 117 milijardi dolara koje je Facebook zaradio od oglašavanja prošle godine, to bi moglo pomoći u nadoknadi nadolazećeg usporavanja potrošnje na digitalne oglase.
To bi također popunilo dio vakuuma koji je ostavio Apple Inc., finansijski razorno ažuriranje privatnosti prošle godine, što je dovelo do toga da 37 posto korisnika iPhonea ili iPada u SAD-u odustane od praćenja od oglašivača, prema istraživaču Insider Intelligence. Taj će potez koštati Metu 14,5 milijardi dolara izgubljenog prihoda u 2022., procjenjuje istraživačka kompanija Lotame Solutions Inc.
Teško je vidjeti da Facebook nadoknađuje taj nedostatak nekim novim opcijama, ali nema drugog izbora nego pokušati, i to s malo hitnosti. Nadajmo se da Zuckerberg neće biti u iskušenju da u tom procesu svoje oglase učini dosadnijima od YouTubeovih.