Svaki treći startup u Srbiji razvija proizvod u oblasti primjene vještačke inteligencije (engl. artificial intelligence - AI), pokazalo je najnovije istraživanje, dok se cijela planeta utrkuje u pogledu usvajanja AI-ja u svim industrijama i sektorima usluga.
Kako se precizira u nedavno objavljenom Startup skeneru Inicijative Digitalna Srbija, 36 odsto domaćih startup kompanija bavi se AI-jem. "Pored očekivanog fokusa na razvoj softvera i aplikacija, zapažamo značajnu orijentaciju ka AI-ju i mašinskom učenju, kao i bazama podataka/upravljanju velikim podacima. Ove oblasti predstavljaju ključne pokretače inovacija unutar ekosistema, reflektujući globalne trendove (engl. data is the new oil - podaci su nova nafta) i rastuće interesovanje za napredne tehnologije (posebno za AI)", navodi se u izvještaju.
Prema njihovim podacima, značajno interesovanje postoji i za razvoj hardvera (21,9 odsto), što ukazuje na povećanje broja inicijativa usmjerenih na fizičke proizvode. Tehnološka usmjerenost u domaćem startup ekosistemu odražava ukorenjen fokus na tehnološki napredak i inovacije.
Međutim, to što se ide u korak sa svjetskim tendencijama nije uvijek dobra stvar, napominje direktor inicijative Digitalna Srbija Nebojša Bjelotomić.
"Naš ekosistem prati svjetske trendove i rastuće interesovanje za napredne tehnologije, što najbolje vidimo u porastu interesovanja za razvoj inovacija u oblastima hrane, poljoprivrede, biotehnologija i medicinskih tehnologija, kao i razvoja proizvoda u oblastima primjene AI-ja, kao i obrade i analitike podataka. Nažalost, globalni trendovi uključuju i teži pristup finansiranju, porast troškova kapitala, uz pomjeranje fokusa za rane investicije, sa MVP (engl. minimum viable product - minimalno održiv proizvod, prim. aut.) razvojne faze na 'seed' fazu", ocijenio je on.
Prema riječima AI arhitekte Mladena Jovanovića, nalazimo se u eri generativnog AI-ja, gdje je generisanje sadržaja nadohvat ruke, bez obzira na to da li je u pitanju tekst, slika, video, ili programerski kod. "Ovakav tektonski pomak u svijetu AI-ja nije bio još od 2012. kad su duboke neuronske mreže stupile na scenu i napravile ogroman proboj na polju kompjuterske vizije."
Direktor igre "Top Eleven" u Nordeusu Marko Jevtić rekao je da napredak AI-ja i mašinskog učenja otvara nove mogućnosti, koje u mnogim industrijama dovode do poremećaja.
"Umjesto da gledamo na to kao prijetnju, možemo da se pomirimo da će se to dešavati i da tražimo prilike. Prilike da poboljšamo naše proizvode i usluge ili prilike da kreiramo nove. Bilo da se radi o personalizaciji proizvoda i usluga ili korišćenju ovih tehnologija za optimizaciju nekih procesa, popularnost ChatGPT-ja navela je mnoge širom svijeta da se zapitaju kako će budućnost izgledati. Tako da će tehnologija biti sigurno jedan od uzroka zbog kojih će doći do novih promjena", zaključio je Jevtić.
Istraživanje je pokazalo da srpski inovacioni ekosistem nastavlja impresivan rast, sa preko 300 novih startupa u protekle dvije godine. Ipak, neželjena posljedica brzog rasta je smanjenje zrelosti ekosistema, što naglašava potrebu za unaprjeđenjem postojećih i kreiranjem novih programa i organizacija podrške.
Na osnovu prikupljenih podataka, uočava se da velika većina startupa (92,5 odsto) koristi sopstvena sredstva za finansiranje.
Depositphotos
"Moglo bi se pretpostaviti da ovo ukazuje na sklonost osnivača prema samofinansiranju u ranoj fazi poslovanja. Međutim, u našem istraživanju, gotovo jednoj trećini startupa (29,4 odsto) ovo je bio jedini izvor finansiranja dosad, što jasno ukazuje na ograničen pristup kapitalu", ocjenjuju istraživači.
Većina ispitanika kao najveće očekivanje od javnih politika vidi poreske podsticaje za ulaganja od strane poslovnih anđela i VC (engl. venture capital - rizični kapital) fondova, kao i povećanje transparentnosti i opcija za finansiranje.
Takođe, veliki dio startupa (70 procenata) još nije profitabilan.
Tako se ispostavilo da su tri najveća izazova za startupe u Srbiji pristup finansiranju, pridobijanje kupaca i zapošljavanje adekvatnog kadra, posebno u sektoru prodaje. Naime, na pitanje "Koje pozicije je najteže popuniti?", 44,3 odsto ispitanika je izabralo pozicije iz oblasti prodaje, 29,4 odsto iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, 20,4 odsto istraživanja i razvoja, 17,9 procenata marketinga, poslije čega slijede pozicije menadžmenta kod 14,4 odsto startupa.
"Najvažniji ciljevi startupa za 2024. jesu rast prodaje, razvoj proizvoda i rast broja korisnika. Činjenica da početkom 2024. preko 6.000 ljudi radi u domaćem startup ekosistemu, što je za 2.500 više nego prije dvije godine, razlog je za optimizam svih aktera inovacionog ekosistema i uvjerenje da su znanje i inovacije pravi put za dalji razvoj Srbije", ocjenjuje se u izvještaju i dodaje da domaće startup kompanije za 2024. planiraju više od 3.000 novih radnih mjesta.
.webp){kind=icon}
