Nova tehnologija za smanjenje emisija: Vraćaju se teretni jedrenjaci

Pyxis Ocean, teretni brod nosivosti 80 tisuća tona koji je zakupila tvrtka za trgovinu poljoprivrednim proizvodima Cargill, upravo je završio svoje prvo putovanje između Šangaja i Singapura nakon ugradnje dvaju masivnih jedra od čelika i kompozitnih smola, prema izvješću Bloomberga.

To je prvi brod opremljen s dvama jedrima WindWings visokim 37,5 metara. Prema riječima dizajnera jedara, tvrtke BAR Technologies, ta jedra potrošnju goriva mogu smanjiti za oko petinu. Ako eksperiment uspije, Cargill planira dodati jedra na još 10 brodova.

"Zbog toga će nova goriva biti mnogo dostupnija", rekao je Jan Dieleman, predsjednik Cargillove brodarske tvrtke. "Vjetar je besplatan."

Industrija koja zagađuje traži načine za smanjenje emisija

Ako više prijevoznika i vlasnika brodova pronađe načine za iskorištavanje obnovljivih izvora, kao što je vjetar, za pokretanje svojih ogromnih flota, sektor brodarstva poznat po zagađenju mogao bi se početi čistiti. Prema podacima najnovijeg istraživanja stakleničkih plinova koje je provela Međunarodna pomorska organizacija, taj sektor godišnje u atmosferu emitira istu količinu CO₂ kao 283 termoelektrane na ugljen.

Iako je brodski promet pod sve većim regulativnim pritiskom za smanjenje emisija, napuštanje naftnih derivata predstavlja veliki logistički izazov i skup pothvat. Velika većina svjetskog brodovlja koristi konvencionalna goriva dobivena iz nafte, pokazuje izvješće koje je prošle godine objavila brodska klasifikacijska organizacija DNV. Čak i nova generacija brodova često još uvijek ima pogon na naftne derivate.

Teretni brodovi već plove pomoću vjetra

Energija vjetra "jedna je od tehnologija koja će, čak i ako prijeđemo na niskoemisijska goriva u budućnosti, donijeti korist vlasniku broda, upravitelju broda i najmoprimcu", rekao je za Bloomberg Santiago Suárez de la Fuente, voditelj učinkovitosti brodova pri brodarskoj klasifikacijskoj organizaciji Lloyd's Register.

Putovanje uz pomoć vjetra, naravno, nije nova tehnologija. No od vremena kada su trgovački brodovi s više jarbola, koji su nekad dominirali morima u 19. stoljeću, prepustili svoju vlast jakim parnim brodovima pokretanim fosilnim gorivima, ta tehnologija polako se vraća.

Prema podacima Međunarodnog udruženja za brodove na vjetar, Pyxis Ocean pridružio se maloj floti od nešto više od 20 velikih trgovačkih brodova koji već rade s nekom vrstom pogona na vjetar.

Čvrsta jedra mogu se postaviti na postojeće brodove

Unatoč tome, nije lako precizno odrediti kakav će utjecaj pogon na vjetar imati na emisije u budućnosti: učinkovitost ovisi o putu broda, broju postavljenih jedara i, naravno, vjetru. Dieleman kaže kako ne očekuje da će se investicija u brod Pyxis Ocean, koji je u vlasništvu japanske brodarske tvrtke Mitsubishi i trenutno na putu prema Brazilu, isplatiti unutar sedam do deset godina, ako uopće. Naposljetku, riječ je o prototipu. Ako bi cijene goriva iznenada skočile, kao što se dogodilo prošle godine, vrijeme povrata investicije bi se skratilo. Troškovi ugradnje metalnih jedara nisu objavljeni.

Cargill kaže da je jedna od prednosti čvrstih jedara poput WindWinga, koje je razvila tvrtka Yara Marine Technologies, ta da ih je moguće dodati na postojeće brodove, a ne samo nove. Yara Marine je izjavila da bi se na neke velike brodove za transport sirove nafte moglo postaviti čak šest jedara.

Hoće li se brodovi uskoro kretati prema vjetru?

Na prosječnom putovanju svako jedro WindWing može uštedjeti 1,5 tona goriva dobivenog iz nafte, navodi tvrtka BAR Technologies. Pyxis Ocean, koji ima dva jedra, može uštedjeti oko 1095 tona godišnje, što je gotovo 20 posto od uobičajene godišnje potrošnje broda tipa Kamsarmax.

Ako bi se na brod Kamsarmax postavila tri jedra WindWing, ušteda goriva bila bi otprilike 30 posto. Smanjenje potrošnje jedne tone nafte za brodove značilo bi uštedu malo više od tri tone emisija CO₂.

Glavni izvršni direktor tvrtke BAR Technologies John Cooper predviđa da će u roku od tri godine polovica narudžbi za nove tankere i brodove za rasuti teret uključivati neku vrstu pogona na vjetar. "Navikli smo uvijek ići najkraćim putem", rekao je Dieleman. "Sada bismo možda željeli ići putem gdje ima više vjetra."