Dok na berzi vlada pomama oko vještačke inteligencije, kompanija Apple je nedavno uspjela da na velika vrata vrati još jednu veliku temu budućnosti tehnologije - virtuelnu stvarnost - koju će rat Mete i Applea oko udjela na tržištu vjerovatno još neko vrijeme držati u fokusu javnosti.
Kada je Apple najavio svoje nove naočare Vision Pro, koje će se na američkom tržištu pojaviti sljedeće godine, prema nekima, najavio je i revoluciju u tehnologiji, a prema drugima, konkretno prema Marku Zuckerbergu, direktoru Mete, skuplju verziju onoga što je ta kompanija već ranije smislila.
Apple je inače kompanija koja zna da uzdrma tržište sa nešto skupljim proizvodima, među kojima su iPhone, iPad i Apple Watch, a sada se listi dodaju i VR naočare koje će koštati čak 3.500 dolara.
Meta se poslije godina investiranja ipak ne povlači tako lako. Nekoliko dana prije Applove konferencije na kojoj su predstavili naočare, Meta je najavila novu verziju svojih naočara koje će biti znatno jeftinije nego Applove i koštaće 500 dolara. Pitanje je da li će Apple uspjeti da izgura Metu koja trenutno drži najveći dio tržišta i pokvari Zuckerbergove snove o budućnosti u metaverzumu.
Bloomberg
Inače, VR naočare su našle primjenu u raznim sektorima kao što su gejming, dizajn, medicina, turizam, umjetnost, ali se pokazao korisnim i kao alat za učenje vještina koje bi mogle da probiju pojedince kroz tržište rada. Meta je nedavno još jednom potvrdila da ne odustaje od VR-a, ovaj put nudeći metaverzum kao alat za unapređenje vještina radnika na tržištu rada koje je obuzeto pitanjem koje poslove će vještačka inteligencija i njeno oličenje ChatGPT uspjeti da zamjeni.
Nick Clegg, predsjednik za globalne poslove kompanije, rekao je da će proširena i virtuelna stvarnost donijeti transformaciju u oblasti obuke i obrazovanja za posao. "Kada su u pitanju AR i VR, vrlo je očigledno da je jedna od najmoćnijih primjena mogućnost da se drastično poboljša prekvalifikacija", rekao je Clegg, ističući primjenu u raznim zanatima, kao i u školama i u brizi o starijima.
To može biti posebno korisno za zemlje kao što je Srbija, gdje postoje zanati za koje se nude visoke plate, ali nedostaje radnika. U Srbiji postoje veliki deficiti zanata kao što su varioci, mehaničari, električari i vodoinstalateri - inače poslovi koje bi VR kroz simulacije mogao da približi radnicima.
Ta zamisao se ostvarila kroz projekat "Znanjem do posla", partnerski projekat Vlade Švajcarske i Vlade Srbije osmišljen da stvori preduslove za brže zapošljavanje mladih u Srbiji. Projekat je razvio ovu ideju u Srbiji, a zasad su uradili simulaciju za posao zavarivača, mada planiraju da do kraja godine urade još par simulacija. Inače, prema podacima Infostuda, zavarivača u Srbiji je malo, posao je težak, a plata ide do 130.000 dinara. To zanimanje je već godinama na listi deficitarnih poslova u Srbiji.
Kako kažu iz kancelarije koja sprovodi ovaj projekat, mladi kroz VR uzimaju ulogu aktivnih učesnika, stavljajući se u cipele radnika, uz realnu percepciju dubine i cjelokupnog okruženja - čak i do najsitnijih detalja.
"Praktičnom simulacijom u virtuelnom svijetu sa mnoštvom zadataka, mladi se lakše bez spoljnih distrakcija fokusiraju na radne zadatke i na taj način detaljno upoznaju sa realnim poslovima za koje mogu da se odluče na svom karijernom putu", opisuju oni i kažu da je na ovaj način moguće da se pospješi interesovanje mladih za određena zanimanja.
Ne samo da se može povećati interesovanje mladih za poslove koji su u deficitu, već mladi dobijaju priliku da steknu znanja o alatima, mašinama, neophodnoj zaštitnoj opremi i radnom okruženju. Međutim, s obzirom na to da VR tehnologija nije jeftina, nije vjerovatno da će se uskoro pojaviti kao uobičajen dodatak u školama. Ipak, ovaj projekat će uspjeti djelimično da približi iskustvo i učenicima.
"Naši karijerni praktičari će ubuduće koristiti VR opremu i tokom svojih grupnih i individualnih karijernih savjetovanja u školama i pružaće mogućnost mladima da pokušaju da se virtuelno oprobaju u zanimanjima za koje smo razvili aplikaciju", navode oni za Bloomberg Adriju.
Arhiva projekta "Znanjem do posla"
Inače, koristiti VR u obrazovne svrhe nije nova ideja. Recimo, Google je 2015. predstavio Google Expeditions, platformu virtuelne realnosti koja je bila dizajnirana za obrazovne instutucije, i koja je omogućavala učenicima da virtuelno posjete Mont Everest, vide ajkule u dubini mora, otputuju u 19. vijek i obiđu najvažnije svjetske muzeje.
Neke američke kompanije već nude učenje vještina u VR-u, a jedna od njih je Interplay Learning, koja koristi Metine naočare da obuči ljude za poslove kao što su vodoinstalater ili električar. Direktor te kompanije rekao je za Bloomberg da im treba od pet do šest nedjelja do nekoliko mjeseci da pripreme ljude za takve poslove, ali da se ljudi teško prilagođavaju na VR tehnologiju.
Da li je VR ipak izgubljena bitka
Dok traje rasprava o dobrobitima i izazovima novih tehnologija, neki, uključujući milijardera Elona Muska, izražavaju zabrinutost da bi vještačka inteligencija (AI) mogla predstavljati rizik za čovječanstvo, ali interes za ChatGPT i druge AI modele ne jenjava.
Tako je i sa virtuelnom realnošću, koja je, iako trenutno malo zapostavljena u odnosu na AI, zauzela važno mjesto u poslovanju Mete, kompanije koja je vlasnik Facebooka. Iako metaverzum sporo napreduje, a Meta otpušta radnike da bi srezala troškove, Zuckerberg ne odustaje od pokušaja da oživi svoju zamisao budućnosti - mrežu 3D virtuelnih svjetova fokusiranih na stvaranje društvenih veza.
Inače, metaverzum je kombinacija virtuelne (VR) i proširene (AR) realnosti. Dok VR stvara potpuno virtuelno okruženje, AR dodaje digitalni sadržaj na stvarni svijet, a XR je sveobuhvatni termin koji priznaje čitav spektar imerzivnih tehnologija, uključujući VR i AR.
Depositphotos
Međutim, kako piše Bloomberg, kompanije su ulazile u ovu oblast u nadi da će im se u budućnosti isplatiti, ali to se nije desilo - sem ako ste u američkoj vojsci. Vojska SAD vjeruje da će se značajni resursi i vrijeme koje ulažu u opremu i obuku u oblasti virtuelne, proširene i mješovite stvarnosti isplatiti jer će povećati bezbjednost i bolje opremiti vojsku. Iako su naočare sa sobom donosile određene probleme, kao što su mučnina, cijena ili težina, pored vojske, neki izvršni direktori i dalje vjeruju u njih.
Meta i Apple nisu jedini koji su svoje povjerenje dali VR-u - mnoge druge kompanije pokazale su interesovanje, među njima i tehnološki lideri poput HTC-a, Sonyja, Googlea, Samsunga i Microsofta. Apple je posljednji ušao u trku, ali očekuje da će prodati oko 900.000 jedinica Vision Proa u prvoj godini prodaje, i, s obzirom na cijenu, to bi kompaniji moglo dati veći udio na tržištu. Ipak, ti brojevi bi bili samo djelić onoga što generišu drugi uređaji.
Recimo, Microsoft je 2015. godine predstavio HoloLens, prvi bežični virtuelni kompjuter, koji dodaje virtuelne holograme na ono što stvarno vidimo. Microsoft takođe pokušava da prodre u posao sa VR-om, ali umjesto da juri potrošače, kao Meta, pokušava da pridobije korporativne klijente koji bi koristili njegov HoloLens sistem u profesionalnim okruženjima kao što su medicina i inženjering.
Bloomberg
Treba imati na umu da AI i VR na kraju dana nisu nužno konkurenti, već će zajedno oblikovati budućnost čovječanstva u područjima od tržišta rada, medicine, umjetnosti, turizma, gejminga, pa i socijalne interakcije. VR naočare će se prilagođavati, postaće lakše i udobnije, a grafika će postati realističnija - ipak, tempo će možda usporiti sumnje u isplativost i ekonomska neizvjesnost.
.webp){kind=icon}
