Bosanskohercegovačke fintech kompanije mogu biti pokretač promjena i dati dodatnu vrijednost tržištu, međutim problem je nedostatak regulatornog okvira, na osnovu kojeg bi mogle biti konkurentan igrač na tržištu. Naime, iako je Zakon o elektronskom potpisu BiH usvojen 2018. godine, primjena u praksi još uvijek nije zaživjela.
''To što se Zakon o elektronskom potpisu još uvijek ne primjenjuje i što nemamo odgovarajući regulatorni okvir za poslovanje fintech kompanija, dovelo je do toga da je BiH, kada je riječ o fintechu, u zaostatku u odnosu na zemlje Evropske unije, dok nešto manje zaostajemo za regionom s obzirom na to da zemlje koje nisu članice EU dijele slične probleme'', za Bloomberg Adriju rekla je Merima Mahmutović, country ambasador European Women Payment Network.
Prema rezultatima istraživanja Mastercarda, tokom pandemije 72 posto građana BiH je plaćalo online, što je 30 posto veći trend u odnosu na period prije pandemije. To je pokazatelj da se naši građani prilagođavaju novim tehnologijama u zavisnosti od okruženja i situacije u kojoj se nalazimo. Pandemija jeste dovela do naglog rasta, međutim trenutno se suočavamo s blagom stagnacijom, jer regulatorni okvir nismo uspjeli prilagoditi ubrzanoj promjeni potrošačkih navika, koja se desila za vrijeme i malo nakon pandemije. S druge strane pripadnici Generacije Z teže potpunom mobilnom bankarstvu i uslugama koje ne zahtijevaju fizički susret s bankom, kao što je plaćanje i online kreditiranje, što su i svjetski trendovi.
U BiH fintech se ne može razvijati odvojeno od banaka, kaže Mahmutović/Licencirane fotografije
''Međutim, u BiH klijent prilikom uspostave odnosa s bankom fizički mora posjetiti poslovnicu kako bi se izvršila identifikacija i to je nažalost još uvijek jedini način uspostavljanja i pružanja usluga u finansijskom sistemu u BiH'', ističe Mahmutović.
Dodaje da naše kompanije mogu ponuditi dobra fintech rješenja i da postoje odgovarajuća znanja za razvoj takvih usluga, međutim regulatorni okvir je velika kočnica čak i za banke koje su spremne biti podrška ili partner u razvoju fintecha u BiH.
Govoreći o sferama u kojima posluju fintech kompanije, Mahmutović ističe da su globalne kompanije uglavnom fokusirane na payment i wallet usluge, čak više od 60 posto, dok svega 12,5 posto njih isporučuje usluge kreditiranja. Navodi da u BiH djeluje manje od 10 fintech kompanija, koje su uglavnom orijentisane na payment, izostavljajući druge usluge kao što je kreditiranje i uvezivanje drugih finansijskih usluga u eko sistem. Kao uspješne primjere kompanija Mahmutović navodi Monri, koji je jedan od prvih pružalaca usluga plaćanja u regionu SEE, a uspješno posluje i u BiH. U bliskom susjedstvu u Hrvatskoj imamo i sjajan primjer kompanije AirCash, licencirane institucije za elektronski novac s licencom Hrvatske narodne banke koja vrijedi u svim državama EU.
Ono što razlikuje naše fintech kompanije u odnosu na one koje posluju u EU, gdje je usvojena PSD2 regulativa, jeste to da moraju imati uspostavljenu saradnju s bankama, odnosno da ne mogu samostalno pružati finansijske usluge na tržištu.
''To znači da su u BiH upravo banke najveći fintech igrači te da njihova opredijeljenost digitalnim servisima i uslugama određuje budući razvoj fintech eko sistema'', dodaje Mahmutović.
Upravo je saradnja banaka i fintech kompanija ključna za razvoj ovog sektora. Mahmutović kaže da veliki broj banaka u svijetu investira u fintech, jer su svjesne da su oni njima produžena ruka, a ne konkurencija. Primjera radi, samo u prvom kvartalu ove godine City Bank je investirao u 10 fintech startupa.
Banke najveći fintech igrači na bh. tržištu/Depositphotos
''Budući da se u BiH fintech ne može razvijati odvojeno od banaka, banke trebaju gledati na fintech kompanije kao partnere'', pojašnjava Mahmutović.
Ističe da je ono što odvaja fintech kompanije od banaka brzina, agilnost i proaktivnost, jer su to uglavnom manje, mlađe kompanije, koje imaju vrlo visok nivo tehnološke pismenosti i znanja i brže i hrabrije ulaze u projekte.
''Banke su, s druge strane, svjesne regulatornih ograničenja i rizika uspostavljanja digitalnog poslovanja, investiraju puno vremena na određene procjene i to je ono što ih usporava. Idealan scenarij je kada banke povjere fintech kompanijama razvoj određenih digitalnih usluga, gdje djeluju kao partneri'', pojašnjava Mahmutović.
I u ovakvom trenutnom okruženju u BiH fintech će se nastaviti razvijati, međutim, za značajniji zamah i priliv većih inozemnih investicija ključno je regulisati poslovanje ovog sektora.
''Uz sva ograničenja, banke su i dalje lider promjena i inovacija na tržištu. Većina banaka u BiH je u stranom vlasništvu, gdje majke kompanije sa sjedištem većinom u Austriji i Italiji zahtijevaju prilagođavanje digitalnoj eri i uspostavljanje nove organizacijske kulture, što fintech kompanijama može dati podstreka za daljnji razvoj. Iako smo malo tržište, određene inozemne fintech kompanije bi sigurno investirale u ovaj sektor, ponajviše zbog prisutnosti njihovog brenda, ali to svakako znači da je uspostavljen adekvatan regulatorni okvir. Imamo dobre šanse, jer u zemlji i dalje imamo ljude koji imaju viziju, znanja i hrabrost za razvoj. Međutim ono čega se ponajviše plašim jeste odlazak mladog kadra izvan zemlje ili njihov rad iz zemlje za vanjska tržišta. Takva situacija nas dugoročno može dovesti do ogromnog zaostatka u razvoju, ne samo fintecha, već i drugih privrednih grana'', zaključuje Mahmutović.
.webp){kind=icon}
