.webp){kind=icon}
Iako još kaska za regijom, IT scena u Bosni i Hercegovini (BiH) intenzivno se razvija i veliki pomak je napravljen u posljednjih nekoliko godina. Domaće tech kompanije uglavnom rade za strane klijente, postižu izvanredne rezultate i ubrzano rastu, ali nedostaje domaćih tehnoloških proizvoda. Šansu da razviju sopstveni proizvod za međunarodno tržište prepoznali su u banjalučkoj kompaniji Codaxy te su kreirali aplikaciju Lorino, kojom konkurišu globalnim igračima.
Codaxy posluje od 2010. godine. Bave se razvojem softvera po narudžbi stranih klijenata, od Australije do Amerike, ali u posljednjih nekoliko godina najviše rade za tržište Zapadne Evrope. Firma konstantno raste i približava se broju od 50 zaposlenih. S rastom je došla i želja za kreiranjem sopstvene aplikacije te je nastao Lorino, socijalni intranet, kombinacija oglasne table, društvene mreže i unaprijeđenog newslettera.
Marko Stijak, suosnivač i CEO u kompaniji Codaxy, ističe da im nije bilo lako da se probiju na tržište te da je najvažniji preduslov za to bio da posjeduju znanje, kvalitet i iskustvo.
Međutim, i pored toga, da bi dobili veće i ozbiljnije projekte, dodaje Stijak, jako su bitna poznanstva, preporuke i reference.
"Naša primarna djelatnost je usluga razvoja softvera, a specijalnost poslovne web aplikacije. Najviše radimo za telekom i finansijsku industriju. Naši klijenti kažu da je kombinacija tehničkog znanja i dizajna ono što razlikuje Codaxy od drugih kompanija", naglašava Stijak.
Marko Stijak (Codaxy)
Složene poslovne aplikacije obično imaju dosadan izgled i strogi fokus na spektar funkcionalnosti, dodaje, "mi nastojimo da sve pojednostavimo, bolje posložimo i dodamo lijep dizajn".
Ističe i da iskustva s različitih projekata pretvaraju u interne softverske biblioteke i bazu znanja, što im značajno ubrzava razvoj novih projekata i brže dolaze do faze u kojoj razvijaju funkcionalnosti koje donose vrijednost. "Posebno smo ponosni na CxJS, naš JavaScript framework za poslovne aplikacije", dodaje Stijak.
Lorino globalno konkurentan, ima li šanse da bude unicorn?
Codaxy aplikacijom Lorino krči put na međunarodno tržište, a Product Owner Lorina Saša Blagojević ističe da, osim što rade za klijente, paralelno žele da pokažu da se u BiH može napraviti proizvod koji će biti globalno konkurentan.
"Biznis model koji je okrenut prema proizvodu, a ne prema usluzi, donosi druge prednosti, izazove i prilike za učenje svih zaposlenih u Codaxyju. Taj proizvod je sada Lorino. Platforma koja kompanijama i zaposlenima daje mogućnost da na jednostavan način dijele i pronađu informacije", naglašava Blagojević.
Lorino je, pojašnjava, "kombinacija oglasne table, društvene mreže i unaprijeđenog newslettera".
"To je ustvari socijalni intranet. Lorino nudi jedan novi način za komunikaciju, odnosno dijeljenje informacija. Trenutno kompanije za ovakve stvari koriste dosta alata, najčešće mail, zatim dosta popularnih messaging alata, šalju newslettere i održavaju sastanke. Svaki od ovih načina je pogodan za jednu, ali ne baš za drugu vrstu informacija", navodi Blagojević.
Saša Blagojević (Codaxy)
Lorino, dodaje, ima malo drugačiji pristup i ne takmiči se s navedenim rješenjima, već ih upotpunjava. Daje mogućnost svima u kompaniji da dijele informacije koje nisu hitne, a treba da ostanu aktuelne duži period.
Blagojević kao primjer navodi aplikaciju Slack gdje, ako podijelite informaciju o naprimjer neradnim danima, o unapređenjima kolega, o posjeti neke konferencije ili slično, svi će dobiti notifikaciju. "To je problem sam po sebi jer to nisu hitne informacije i notifikacije nisu potrebne. Zbog toga dosta ovakvih informacija nikada i ne bude proslijeđeno, jednostavno ne želimo da uznemiravamo kolege", ističe on.
Lorino je, s druge strane, mjesto za informacije koje kompanije žele i treba da podijele sa svima ili određenom grupom, ali da ih pri tome ne uznemiravaju, već da im to bude lako dostupno po potrebi.
Pored toga Lorino pomaže pri izgradnji kompanijske kulture dijeljenja znanja, povećava angažovanost i povezanost zaposlenih, što, smatra Blagojević, dovodi i do dužeg zadržavanja zaposlenih u kompaniji.
Splet okolnosti, prije svega finansijska i kadrovska zrelost Codaxyja kao kompanije, a zatim i interna potreba za jednim ovakvim rješenjem doveli su do nastanka Lorina. "Sve je ubrzala pandemija virusa korona, koja nam je dodatno naglasila tu potrebu", dodaje Blagojević.
Plan im je da budu globalno prisutni i trenutno su u ranoj fazi izlaska na tržište. "Aktivni smo u nekoliko zemalja, razgovaramo s dosta kompanija i reakcije su odlične. Problem postoji, Lorino je dobar odgovor i sada tražimo našu poziciju", kaže Blagojević.
Ne odbacuju mogućnost da možda jednog dana postanu prvi unicorn u BiH, ali ističu da je prije svega plan da što više nauče i naprave proizvod koji rješava problem i pomaže kompanijama i zaposlenima da napreduju i razvijaju se.
"Nakon toga ne sumnjam da će doći i finansijska validacija svega, a vidjećemo da li će to biti na nivou unicorna", kaže on.
Codaxy
IT scena u BiH
Stijak smatra da se IT scena u BiH intenzivno razvija, iako je još u prilično velikom zaostatku za Hrvatskom i Srbijom. Ipak, navodi Stijak, veliki pomak je napravljen u posljednjih nekoliko godina, a razlog tome su prvenstveno globalni trendovi.
"Naš zakonodavni i poreski okvir je dosta zastario i pogodan je za sivu ekonomiju. Kompanije se muče da pronađu načine da motivišu i zadrže zaposlene jer zakon ne podržava fleksibilnije modele vlasništva, a u isto vrijeme se bore s nelojalnom konkurencijom i velikim odlivom ljudi u inostranstvo", kaže Stijak.
Za daljnji rast, dodaje, potrebno je ulagati u obrazovanje, na sve moguće načine stimulisati ljude da ostanu u zemlji, te one koji su otišli da se vrate i pokrenu biznise. Kao bitno izdvaja i potrebu za podsticanjem ulaganja u startup ekosistem.
Startup scena u BiH je, slaže se Blagojević, definitivno u zaostatku, ali kao pozitivno vidi ubrzan napredak posljednjih godina.
"Postoji veliki spektar zanimanja kojih na ovom tržištu nedostaje. Inženjerski dio nam je na zavidnom nivou, ali nam nedostaje znanja i iskustva kada govorimo o komercijalizaciji, prikupljanju investicija, finansijama, rastu i preduzetništvu uopšte", naglašava Blagojević.
Ni sistem, ni školstvo, dodaje, nisu spremni za IT razvoj, ali kapaciteta, energije i ideja ima.
"Potrebno je da se ova oblast bolje pravno reguliše, to bi olakšalo mnoge faze razvoja. Dodatno, institucije bi trebalo da stanu iza startupa, finansijski ih podrže kroz programe i grantove. Odličan primjer je Fond za inovacionu djelatnost u Srbiji", navodi Blagojević.
Razvoj inkubatora i akceleratora, kreiranje programa koji će mlade preduzetnike povezati s mentorima i investitorima vidi kao put razvoja IT scene.
"Zakon bi takođe trebalo da omogući i olakša devizno plaćanje putem payment platformi, to je veliki problem. Tako da svakako imamo mnogo prostora za napredak. Na nama je da damo svoj maksimum, a nadam se da ćemo dobiti i veću podršku institucija, bilo bi potrebno pogotovo za neke buduće preduzetnike i startupe", zaključuje Blagojević.
