Danska uvodi zakon protiv deepfakeova – zašto je to važno

Jeste li na društvenim mrežama ikada vidjeli video za koji ste pomislili da možda nije stvaran? Moguće je da ste tada bili u pravu jer broj lažnog sadržaja kreiranog putem umjetne inteligencije (AI) svakodnevno raste, a granica između stvarnog i lažnog u digitalnom prostoru postaje sve tanja. Kako bi tome stala na kraj, Danska je odlučila napraviti povijesni iskorak i uvesti regulative kojima bi spriječila širenje deepfake sadržaja. Što njihovu odluku čini toliko značajnom?

Iako je umjetna inteligencija posljednjih godina postala dio naše svakodnevice te se često koristi za inovacije i ubrzavanje posla, deepfakeovi pokazuju mračniju stranu tehnološkog napretka. Naime, nekontrolirano širenje deepfakeova, odnosno lažnih fotografija, zvukova i videa kreiranih s pomoću AI-ja, postalo je ozbiljna prijetnja pojedincima i društvu.

Upravo zato odluka Danske da se pokuša izboriti protiv toga ne označava samo važan korak u zaštiti građana, demokracije i javnog diskursa, već postavlja temelje za globalni pravni okvir u borbi protiv digitalne manipulacije.

Rast deepfakea

Svjesno ili nesvjesno, svaki korisnik interneta i društvenih mreža svakodnevno je svjedok rasta deepfake sadržaja. Prema istraživanjima, deepfakeovi koje generira AI posljednjih su godinu dana podijeljeni osam milijuna puta, a brojka je u samo dvije godine porasla za gotovo 50 posto.

I takav porast nije neobičan kada uzmemo u obzir da je danas za kloniranje nečijeg glasa potrebno samo 20 do 30 sekundi zvuka njegovog govora, dok se uvjerljivi video može stvoriti za 45 minuta s pomoću besplatno dostupnog alata.

Dodatan je problem činjenica da mogućnosti ljudske detekcije deepfakea zaostaju. Iako se oko 60 posto korisnika digitalnog sadržaja susrelo s deepfake videima u posljednjoj godini, istraživanja pokazuju da tek 24,5 posto ljudi identificira visokokvalitetne deepfake videozapise.

Sve više deepfakeova

Primjera korištenja i objavljivanja deepfakeova posljednjih godina ima mnogo. Od videa na TikToku i reelova koji šalju mudre poruke, lažnog prikazivanja prirodnih katastrofa, sve do lažiranja stvarnih osoba i širenja teorija zavjera.

Da je takva praksa dobila maha pokazalo se i za vrijeme posljednje predsjedničke kampanje u Sjedinjenim Američkim Državama. Naime, tada je tim predsjednika Donalda Trupa na službenim društvenim mrežama podijelio nekoliko AI-generiranih fotografija Taylor Swift i njezinih obožavatelja na kojima navodno daju podršku njegovoj predsjedničkoj kampanji. I to nije bio jedini takav slučaj. Objavio je fotografiju koja prikazuje tadašnju protukandidatkinju Kamalu Harris kako drži komunistički vojni skup, kao i lažni video na kojem pleše s Elonom Muskom. Posljednjih godina širile su se i lažne snimke Joea Bidena koji glasačima govori da ne izlaze na izbore.

Donald Trump | Bloomberg

 

Sličnih primjera ima još. Primjerice, u lipnju 2019. godine u Maleziji je počela kružiti kontroverzna snimka koja je prikazivala navodnog ministra Mohameda Azmina Alija u intimnom odnosu s pomoćnikom. Godinu dana kasnije, u proljeće 2020. proširio se lažirani video tadašnje belgijske premijerke Sophie Wilmès u kojem se ona povezuje sa širenjem virusa COVID-19. Također, nedugo nakon što je Rusija 2022. godine započela invaziju na Ukrajinu, ukrajinsku je javnost iznenadio video koji prikazuje predsjednika Volodimira Zelenskog kako poziva vojsku da položi oružje i preda se okupatorskim snagama.

I to su tek neki od brojnih primjera jer se deepfake koristi i za stvaranje sadržaja puno banalnije tematike koja nerijetko postaje viralna. Pa nije čudno da je sve teže razaznati što je lažno, a što ne, te da takav sadržaj brojne korisnike mreža dovodi u zabludu, stvara lažne narative ili uništava ugled nekih osoba.

Što planira Danska?

Baš kako bi svemu tome stali na kraj, u Danskoj su odlučili uvesti zakon kojim bi suzbili stvaranje i širenje deepfake sadržaja. Zakon za koji se nadaju da će se već najesen uputiti u parlamentarnu proceduru usmjeren je na autorska prava, odnosno građanima bi trebao dati pravnu kontrolu nad time kako se koriste njihovo lice, glas i identitet.

O čemu je konkretno riječ? Najveći značaj zakona je u tome da će se pojedincima dati isključivo pravo odlučivati kako se njihov izgled, glas i druge osobne karakteristike koriste u AI-generiranom sadržaju. Tim će se prvi put ljudski identitet staviti u isti rang s kreativnim djelima poput glazbe ili umjetnosti. Također, svaka osoba koja otkrije deepfake koji je imitira može zatražiti njegovo hitno uklanjanje, a platforme koje ne reagiraju brzo mogle bi biti novčano kažnjene.

Danska | Depositphotos

Značaj danskog zakona

No zašto je takav zakon toliko značajna? To je prvi put da neka nacionalna vlada identitet osobe prepoznaje kao autorsko pravo, a time se nadaju stvoriti model koji bi mogle slijediti i druge zemlje. Za njih je nedopustivo da gotovo svatko uz pomoć tehnologije danas može kreirati uvjerljive lažne fotografije ili videozapise koji imitiraju neku osobu te ih objavljivati i širiti društvenim mrežama. Zakonom žele poslati poruku da svatko ima pravo na vlastiti izgled i zvuk svog glasa te da digitalni identitet mora biti zaštićen.

Sigurno je da je u eri u kojoj se zbog masovnog širenja lažnog sadržaja istina ponekad potpuno izgubi Danska odlučila povući crtu. Njezina regulativa nije samo zakonski akt, već i poruka da demokratska društva moraju pronaći nove alate za obranu od sofisticiranih oblika laži.

Ipak, neodgovoreno ostaje što će biti s već kreiranim sadržajem, može li se zaista napraviti promjena ili je bitka s lažnim sadržajem koji je preplavio internet već izgubljena?