text size
Bosna i Hercegovina je 2024. godine zauzela 86. mjesto na globalnom Indeksu digitalnog kvaliteta života – daleko iza Hrvatske (33.) i Crne Gore (68.). Kvalitet interneta u zemlji je čak 25 posto niži od svjetskog prosjeka i zauzima 102. mjesto u svijetu, a korisnici često osjećaju posljedice slabije digitalne infrastrukture. Pokazuju to podaci nedavne studije kompanije Surfshark, poznate po alatima za zaštitu digitalne privatnosti.
U izvještaju se navodi da se brzina fiksnog interneta u BiH (64 Mbps) poboljšala za sedam posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je brzina mobilnog interneta (34 Mbps) pala za četiri posto. Iako se internet u BiH smatra relativno pristupačnim, građani moraju raditi sat i 24 minute mjesečno da bi ga priuštili – što je pet puta više nego u Bugarskoj, državi s najpristupačnijim internetom na svijetu.
Usluge za poslovne korisnike
U takvom digitalnom ambijentu, gdje su sigurnost i privatnost dodatno ugroženi, virtualna privatna mreža (VPN) više nije samo koristan alat, nego i nužnost. Šifriranjem internet veze, skrivanjem IP adrese i zaštitom na nezaštićenim javnim Wi-Fi mrežama, VPN pruža dodatni sloj sigurnosti za sve koji žele kontrolu nad svojim podacima.
Međutim, uslovi pružanja VPN usluga u BiH nisu posebno regulirani. Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK) navodi da licencirani operateri nude VPN povezivanje prema vlastitim komercijalnim uslovima i cijenama.
despositphotos
Veliki bh. operateri nude usluge poslovnim korisnicima, koje omogućavaju kreiranje zatvorene VPN mreže između članova jedne grupe s pogodnostima kao što su neograničena besplatna komunikacija i zajedničko evidentiranje potrošnje pod jednim pravnim licem.
Svi podaci koji se prenose kroz VPN mrežu su enkriptovani, čime se osigurava zaštita osjetljivih informacija i sprječava neovlašteni pristup. Povezivanjem više lokacija u jedinstvenu privatnu mrežu poslovni procesi se ubrzavaju i pojednostavljuju, dok se troškovi komunikacije i infrastrukture optimiziraju.
Iako su domaći VPN servisi u Bosni i Hercegovini tradicionalno usmjereni prema poslovnim korisnicima, sve veći broj privatnih korisnika prepoznaje potrebu za zaštitom privatnosti i sigurnosti na internetu.
Virtuelni serveri
S obzirom na to, mnogi građani već koriste globalne VPN servise poput NordVPN, ExpressVPN i Surfsharka kako bi nadoknadili ono što lokalna digitalna infrastruktura još ne može pružiti – stabilnu, sigurnu i dostupnu VPN konekciju za svakodnevnu upotrebu. Surfshark, koji nudi virtualne servere i za BiH, bilježi nagli porast interesa na Zapadnom Balkanu. Justau Pukys, voditelj proizvoda VPN-a u Surfsharku, za Bloomberg Adriju kaže da je broj korisnika u regiji (uključujući BiH) porastao za 138 posto u samo tri mjeseca.
despositphotos
"Ljudi koriste VPN prvenstveno radi privatnosti i sigurnosti, jer šifrira internet saobraćaj i maskira IP adresu", kaže Pukys, naglašavajući da VPN posebno štiti korisnike kada se povezuju na nesigurne javne Wi-Fi mreže.
Uz to, u zemljama s ograničenim internet politikama, VPN omogućava pristup blokiranim web stranicama i servisima, čime osigurava slobodniji pristup informacijama i izražavanju.
Manja, regulatorno nedefinirana tržišta, poput BiH, suočavaju se s dodatnim izazovima: slabijom infrastrukturom, nižim nivoom digitalne pismenosti i manjim fokusom na edukaciju o online privatnosti.
"To povećava rizik od zloupotreba, ali i potrebu za kvalitetnim VPN rješenjima", dodaje Pukys.
U širem kontekstu, Evropa i dalje prednjači po digitalnom kvalitetu života, dok Bosna i Hercegovina, prema regionalnom poretku, zauzima skromno 38. mjesto, sa značajnim prostorom za napredak, naročito u pogledu infrastrukture i digitalne sigurnosti.
.webp){kind=icon}
