.webp){kind=icon}
Godinu nakon primjene Zakona o digitalnoj imovini (ZDI) u Srbiji, u pojedinim stručnim krugovima pojavila se inicijativa da se postojeća regulativa promijeni u cilju privlačenja inovativnih projekata i kapitala iz svijeta. Potreba za promjenom objašnjava se nedosljednostima u zakonu, dok nadležna Komisija za hartije od vrijednosti tvrdi da im se do sada niko nije obratio za dodatno pojašnjenje važeće regulative.
Inicijativa "Digitalna imovina" trenutno radi na formiranju radne grupe za izradu Prijedloga izmjena i dopuna ZDI. Prema riječima njihovog sekretara Bogdana Vujovića, jedan od prijedloga je uvođenje tokenizovanog udjela u privrednim društvima. Takođe se razmišlja o mogućnosti da finansijske institucije pod nadzorom Narodne banke Srbije (NBS) ulažu u digitalne tokene koji imaju odlike finansijskog instrumenta, kao i o mogućnosti naplate dobara i usluga u digitalnoj imovini.
Poseban akcenat je stavljen na razjašnjenje nedovoljno definisanih odredbi koje se tiču tokenizovanih finansijskih instrumenata.
"Naime, čini se da ZDI nije dovoljno jasan u pogledu toga šta se smatra digitalnom imovinom koja ima sve odlike finansijskog instrumenta, što za posljedicu ima povećanu pravnu nesigurnost, ali i nemogućnost korišćenja prilike koju nam pruža tehnologija, a to je da prvi put kreiramo stabilno finansijsko tržište u potpunosti prilagođeno digitalnom dobu", ocenjuje Vujović.
Stvari još maglovite? Komisiji se još niko nije obratio za tumačenje
Bloomberg
Za početak, treba razjasniti razliku između digitalnih tokena i kriptovaluta (virtuelnih valuta), koje naš zakon prepoznaje kao dva (ujedno i jedina) vida digitalne imovine.
"Virtuelne valute, poznatije i kao kriptovalute, suštinski predstavljaju sredstvo plaćanja, to jest razmjene, koji nije izdala centralna banka ili drugi organ i za čiju vrijednost niko ne garantuje. Najpoznatiji primjer je Bitcoin, decentralizovana virtuelna valuta koja predstavlja protokol plaćanja", podsjeća Vujović. S druge strane, digitalni token predstavlja fajl na blokčejnu u koji se može inkorporirati bilo koje imovinsko pravo, a može uključivati i pravo držaoca tokena da mu budu pružene određene usluge.
Pojednostavljeno, ono što je u tradicionalnom finansijskom sistemu novac, to su u digitalnom svijetu kriptovalute, a ono što su na tržištu kapitala hartije od vrijednosti, to su ovdje digitalni tokeni. Prema važećem zakonu, za pitanja o kriptovalutama nadležna je Narodna banka Srbije, dok je za digitalne tokene nadležna Komisija za hartije od vrijednosti.
Očekuje se da će 10 odsto svjetskog BDP biti tokenizovano
Prema riječima Bogdana Vujovića, mogućnosti koje tokenizacija poslovanja donosi zaista su velike.
"Stoga nije ni čudo da su Svjetska banka i McKinsey još 2019. godine izašli sa prognozom da će do 2027. godine 10 odsto svjetskog BDP-a biti tokenizovano", ističe.
"Za privredu su daleko interesantniji digitalni tokeni koji kompanijama omogućavaju nove i lakše izvore finansiranja, mogućnost uvećanja prodaje kroz angažman korisnika, ali i stvaranje novih poslovnih modela", pojašnjava naš sagovornik.
U token se mogu istovremeno inkorporirati sljedeće karakteristike: sredstvo finansiranja, sredstvo učestvovanja u ekonomskoj dobiti, kapitalna dobit (mogućnost rasta cijene tokena), sredstvo plaćanja/razmjene za dobra i usluge izdavaoca tokena. "Navedeno je moguće postići bez davanja udjela u izdavaocu tokena, odnosno bez stvaranja obaveze duga", napominje Vujović.
Da su stvari još u ranoj fazi razvoja i da su mnoga pitanja otvorena, pokazao je nedavni slučaj beogradske fintek firme Finspot, koja je prva u Srbiji izdala digitalne tokene kao način da prikupi dodatne investicije. Komisija za hartije od vrijednosti svrstala je ovaj token pod "dematerijalizovanu obveznicu". Ipak, zaključeno je da njihovi tokeni istovremeno imaju i odlike virtuelnih valuta, te je zbog toga Ministarstvo finansija donijelo mišljenje da ne postoji obaveza obračuna i plaćanja PDV na njihove tokene. Više o ovoj temi možete pročitati u posebnom tekstu.
Izvodi se zaključak da je zasad najbolje za svaki pojedinačni slučaj obratiti se resornom ministarstvu kako bi se tačno odredile karakteristike određene digitalne imovine.
"Napominjem da ZDI pruža veoma povoljan regulatorni režim za izdavaoce digitalne imovine, kao i da prilično liberalizuje promet digitalne imovine. Ipak, poslije godinu od početka primjene ZDI, jasno su se iskristalisale određene nedoslednosti na koje ukazujemo već neko vrijeme", kaže Vujović.
"Oni koji budu prvi, sigurno će ubirati plodove"
Zahvaljujući tokenizaciji kompanije posjeduju mogućnost da tokenizuju svoje proizvode, usluge, procese, pa čak i čitave biznis modele i da se na taj način zaista digitalizuju i prilagode vremenu u kojem živimo, smatra sekretar Inicijative "Digitalna imovina".
"Oni koji to budu prvi uradili, sigurno će ubirati plodove u godinama koje dolaze", kaže on.
Međutim, iz Komisije za hartiju od vrijednosti za Bloomberg Adriju su u ponedjeljak naveli da im dosad nije upućen nijedan zvaničan zahtjev za davanje mišljenje i tumačenje odredaba zakona, niti im je upućen komentar u pogledu nejasno definisanih pojedinih odredaba zakona.
"Komisija podržava i ohrabruje svaki vid inicijative i konstruktivan prijedlog koji ima za cilj unapređivanje oblasti, koje su u skladu sa pozitivnim pravnim propisima u našoj nadležnosti, te samim tim i unapređivanje oblasti digitalne imovine", napomenuli su iz ove institucije.
SBI: Regulatori još nespremni za visok stepen liberalizacije
U Srpskoj blokčejn inicijativi (SBI), koja je bila uključena u donošenje ZDI, smatraju da je postojeći zakon dosta dobro formulisan, s tim da postoji prostora za poboljšanje.
"Vjerujemo da će se tek kroz proces korišćenja tokena u Srbiji vidjeti koja su ograničenja i mane zakona koji se potom treba ispraviti kroz podzakonske akte ili promjene, kao i dopune zakona. Inicijativa 'Digitalna imovina' predlaže veliku dozu liberalizacije, na šta iz našeg iskustva lokalni regulatori još nisu spremni i u tom smislu treba biti obazriv prilikom strukturiranja procesa", upozoravaju iz SBI.
U izjavi za portal Bloomberg Adria ocjenjuju da bi bilo višestruko korisno da se dopusti naplata u svijetu kripto-imovine bez posrednika, za one kojima ovakav način transakcije odgovara, kao i da je veoma važno jednako se posvetiti primjeni zakona u odnosu na samu njegovu formulaciju.
Prijedlog bi mogao da bude predstavljen kroz par mjeseci
Bloomberg
Komisiji, podvlače u toj instituciji, zasad nije zvanično upućena nijedna inicijativa o izmjenama i dopunama zakona, niti zvaničan prijedlog koji bi se ticao drugačijeg načina regulisanja digitalnih tokena. To bi uskoro moglo da se promijeni.
"Plan je da prijedlog izmjena i dopuna ZDI bude predstavljen javnosti na jesen. Nakon toga usljedila bi javna rasprava, a ukoliko se uspješno sprovede, usljedilo bi podnošenje prijedloga za izmjenu i dopunu ZDI Narodnoj skupštini", najavljuje sekretar Inicijative "Digitalna imovina".
Ideja je da u izradu prijedloga budu prevashodno uključeni stručnjaci iz pravne branše, privredni subjekti koji rade sa digitalnom imovinom, organi nadležni za donošenje i primenu ZDI (Ministarstvo finansija, NBS, Komisija za hartije od vrijednosti), kao i svi zainteresovani koji mogu da doprinesu. Sigurni su, dodaje, da je saradnja privrede sa regulatorima najbolji put za pronalaženje optimalnih rešenja, što je bio slučaj i prilikom donošenja samog ZDI. Sličan stav ima i pomenuta komisija.
"U procesu unapređivanja regulisanja oblasti digitalne imovine, kroz analizu postojećih zakonskih rješenja, prilikom predlaganja i pronalaženja drugačijih, odnosno adekvatnijih zakonskih rješenja, nezamenljivu ulogu trebalo bi da ima opšti društveni dijalog na ovu temu, ali i povratne informacije iz prakse, koja se u ovom trenutku, ne može smatrati bogatom", poručili su iz Komisije za hartije od vrijednosti.
Vujović ističe da je važno iskoristiti regulatorne prednosti koje su trenutno na raspolaganju, ali i otići korak dalje, stvarajući konkurentan pravni okvir koji bi nam pomogao da privučemo ne samo strani kapital, već i znanje.
"Cilj nam je da Srbija postane hab za digitalnu imovinu i da najbolji svjetski projekti dođu u Srbiju, što bi moglo znatno unaprijediti ekonomski rast i pozicionirati Srbiju na željeno mesto u globalnoj digitalnoj ekonomiji", zaključuje sagovornik.
