Tokenizacija još uvijek napreduje sporo

Digitalni tokeni, izdani prilikom postupka tokenizacije, primjerice, vrijednosnih papira ili druge imovine, naizgled dobivaju zakonske okvire. U Europi će krajem ožujka na snagu stupiti regulativa za nadzor izdavanja digitalnih tokena, a u Srbiji takvo zakonodavstvo postoji već godinu dana. Dosad je samo jedna kompanija uspjela izdati digitalne tokene – Finspot. Kakvo je bilo njezino iskustvo i što možemo očekivati u Europi? 

"Digitalni token jednostavan je alat za prikupljanje dodatnog kapitala", opisuje način prikupljanja financijskih sredstava Jovan Milovanović, suosnivač i programski inženjer srpske tvrtke Finspot koja pruža usluge faktoringa. Beogradska kompanija lani je prva izdala digitalne tokene, a ove godine pripremaju novo, veće izdanje. U okviru prve ponude svojeg Finspot Factoring tokena (FIN) od 300 tisuća eura, svi su tokeni prodani u manje od mjesec dana. "Potražnja je bila velika, između ostalog, zato što smo prvi izdali token i privukli pažnju medija", objašnjava Milovanović. Sredinom siječnja objavili su drugu ponudu nadograđenog Finspot Factoring tokena v2 (FIN2) za nešto više od 1,5 milijuna eura, uključujući 300 tisuća eura rezerviranih za vlasnike tokena FIN, koji ga žele preobraziti u FIN2. "Zasad je potražnja velika jer nas ulagači, kako fizičke tako i pravne osobe, sada bolje znaju", kaže Milovanović. 

Ključna razlika u novom tokenu FIN2 je što je knjiga narudžbi neprestano otvorena, odnosno ulagači mogu ulagati dok god ima tokena. "Ako će potreba za kapitalom rasti s apetitima ulagača, izdat ćemo nove tokene. Idemo korak po korak", dodaje Milovanović. 

Zašto uopće izdavati tokene? Milovanović kao glavni razlog navodi kako je njihovoj osnovnoj djelatnosti potreban veliki kapital. "Zato neprestano tražimo načine za povećanje svojega kapitala". Kaže kako je to jednostavan alat za stjecanje dodatnog kapitala za razvoj kompanije koji ulagačima ujedno omogućuje sudjelovanje u dobitku. "Token je jedini i ujedno najjednostavniji način prikupljanja tih sredstava. Usporedimo li ga s korporativnom obveznicom, koja mu je najsličnija, trgovanje i prodaja tokena mnogo su jednostavniji", pojašnjava Milovanović, u istom dahu dodajući kako se cijeli proces obavi u nekoliko minuta, što je dosad bilo nezamislivo. 

Prvu ideju o tokenizaciji poslovanja dobili su početkom 2020. godine, kad su se natjecali u jednom europskom akceleratoru. "Tada je nastala naša prva osnova, kasnije iste godine pojavio se nacrt zakona o digitalnoj imovini koji je pružao pravni okvir za ostvarenje naših ideja", kaže Milovanović. 

Spomenuti srbijanski zakon na snagu je stupio u prosinca 2020. godine, a s pomoću odgovarajuće pravne potpore uspjeli su razmjerno brzo pripremiti svu dokumentaciju i predstaviti je regulatoru. "Krajem svibnja 2022. dobili smo odobrenje za bijelu knjigu i prvu ponudu tokena i tako postali prvo srpsko poduzeće koje je izdalo digitalni token", kaže Milovanović. 

Stara ideja u novom obliku 

Ideja o digitalnim tokenima nije nova, ali su se u prošlosti uvijek pojavljivale poteškoće u vezi sa zakonskom regulacijom takvih tokena i prikupljanjem financijskih sredstava na taj način. 

Eksplozija digitalnih tokena dogodila se u trenutku manije inicijalnih ponuda novčića (eng. initial coin offer – ICO) 2016. i 2017. godine. Tada su brojni kriptoprojekti izdanjem digitalnih kriptotokena prikupili milijarde eura sredstava diljem svijeta. Mnogi su projekti potom također neslavno propali. 

Međutim, tokenizirane vrijednosnice sada, naizgled s odgodom, dolaze u Europu. Od 23. ožujka ove godine na snagu stupa uredba koja pruža zakonski okvir za to da subjekti u Europskoj uniji mogu izdavati financijske instrumente poput dionica, obveznica i vrijednosnih papira tržišta novca, u obliku tokena. Za njeno će vođenje biti zadužen regulatorni nadzornik EU-a, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). Taj zakon prihvaćen je kako bi se smanjili rizici i iskoristio potencijal spomenute tehnologije. 

U sklopu uredbe, dogovorena je i gornja granica opsega izdanja tokeniziranih vrijednosnica, do šest milijardi eura. Takve će tokene za dionice moći izdati samo subjekti s tržišnom kapitalizacijom većom od 500 milijuna eura, a za izdanje dionica subjekti će morati imati tržišnu kapitalizaciju od barem milijardu eura. Fondovi za izdavanje digitalnih tokena također moraju imati barem 500 milijuna eura kapitala. Uredbom se mijenjaju i pravila za male ulagače – moći će poslovati tokenima putem reguliranih burzi. 

Prije toga su se regulacijom tog područja bavile i pojedinačne europske države, poput Njemačke i Švicarske. 

Pritom bi valjalo spomenuti kako digitalni tokeni nisu kriptoimovina. To područje uređuje drugo, odvojeno zakonodavstvo u EU-u, Uredba o tržištima kriptoimovine (eng. Markets in Crypto-Assets – MiCA) koja se uglavnom usredotočuje na digitalne financije i stabilne novčiće (eng. stablecoin). MiCA je u pripremi još od 2020. godine i sve je bliže uvođenju. Na snagu bi trebala stupiti nakon 18-mjesečnog razdoblja implementacije u trećem kvartalu 2024. 

U Srbiji nakon godinu dana skromno 

Godinu dana nakon uvođenja Zakona o digitalnoj imovini u Srbiji, prihodi su relativno skromni. Zasad samo spomenuti Finspot redovito izdaje digitalne tokene. Nad trgovinom digitalnih tokena bdije agencija za trgovanje vrijednosnim papirima. Za izdavanje digitalnih tokena kompanije moraju pripremiti tzv. bijele knjige – dokument sličan prospektu u postupku izdavanja vrijednosnica. On sadržava informacije o izdavatelju digitalne imovine, digitalnoj imovini i rizicima. Ulagačima omogućuje donošenje informirane odluke o ulaganju i procjeni rizika povezanih s ulaganjem u digitalnu imovinu. 

Budućnost je tokenizacija? 

Američka investicijska banka Goldman Sachs je prije nekoliko mjeseci već izdala tokeniziranu obveznicu od 100 milijuna eura za Europsku investicijsku banku (EIB), koja je prodana u sekundi. Transakcija bi inače trajala tjedan dana i sve to vrijeme novac bi bio vezan. "Ključna prednost tehnologije jest da se ta transakcija izvrši u trenutku jer ne treba čekati posrednike", pojašnjava Peter Curk, izvršni direktor Iconomija, tvrtke koja pruža platformu sa strategijama za trgovanje kriptoimovinom. 

Prema Curkovim riječima, u svijetu se trenutačno odvija 140 projekata u okviru kojih razne središnje banke u pilotskim projektima ispituju blockchain tehnologiju. „U Australiji su već dvije banke izdale svoje stabilne novčiće“, dodaje. 

"Tokenizacija je jedan od najvećih trendova budućnosti u financijskoj industriji", kaže Curk. Kako objašnjava, bilo što može biti tokenizirano, od pokretnina, autorskih i sponzorskih prava do apstraktnih stvari, poput diobe bogatstva. "To samo znači da postoji digitalni token koji predstavlja pravo, imovinu ili stvar iz realne ekonomije", kaže Curk. Ključna prednost blockchain tehnologije jest da se transakcije izvode u sekundi, svi su zapisi digitalizirani i transparentni. U Iconomiju je poslovanje dioničara dionicama tvrtke također interno digitalizirano. Iconomi je inače prvi slovenski ICO obavio 2016. godine, kad je prikupio 10 milijuna dolara. Kompanija se tada restrukturirala i isplatila vlasnike tokena ili ih zamijenila za dionice, također iz regulatornih razloga. 

Što s burzama za trgovanje tokenima? 

Digitalne tokene srpske kompanije Finspot ulagači mogu kupiti izravno od nje, no oni nisu namijenjeni trgovanju, kao što je bila navika trgovanja vrijednosnicama. U Europi se predlaže ponešto drukčija uredba – tokeniziranim vrijednosnim papirima također bi se trebalo trgovati na reguliranoj burzi. To će nadzirati nacionalne agencije za trgovanje vrijednosnicama i središnje banke, a popis svih upravitelja bit će objavljen na internetskim stranicama ESMA-e. Priču ćemo još pratiti. 

Članak nastao uz pomoć Ane Ristović.